Stručnjaci: Ukrajina nije u stanju vratiti istok zemlje

Stručnjaci: Ukrajina nije u stanju vratiti istok zemlje

Foto: Hina

OPERACIJA koju je vlada u Kijevu pokrenula kako bi od naoružanih proruskih separatista preuzela nadzor nad istokom zemlje mjesec dana nakon pokretanja doima se neuspjelom, smatraju stručnjaci, ističući kako je to znak nemoći vlasti u odnosu na pobunjenike.

"Operacija se pokazala neučinkovitom jer ukrajinske snage za nju nisu bile pripravne", ocijenio je vojni stručnjak Mikola Sungurovski.

Jaroslav Gončar, zamjenik zapovjednika bataljuna Azov, dragovoljne postrojbe uključene u ukrajinsku Nacionalnu gardu, istaknuo je da je razloga za neuspjeh nekoliko.

"Na lokalnoj razini problem su izdaja policije i otpor stanovništva, a stvar je i u nesposobnosti onih koji planiraju operacije", ustvrdio je Gončar.

Operacija koju Kijev naziva "antiterorističkom" pokrenuta je 13. travnja s jasnim ciljevima - razoružati proruske pobunjeničke skupine, osloboditi okupirane zgrade državnih institucija (sjedišta lokalne uprave, gradske vijećnice, policijske i objekte tajnih službi" i ponovno uspostaviti središnju kijevsku vlast u područjima Donjecka i Luhanska (poznata pod zajedničkim nazivom Donbas), uz granicu s Rusijom, u kojima živi oko sedam milijuna ljudi.

"Nećemo dopustiti Rusiji ponavljanje scenarija s Krima na istoku Ukrajine", upozorio je tada privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov.

U mjesec dana stradalo 127 vojnika

Na Krimu su oružane proruske skupine - uz navodnu potporu specijalnih postrojbi ruske vojske - najprije preuzele nadzor nad poluotokom, a potom organizirale ad-hoc referendum koji je u konačnici doveo do pripajanja Krima Rusiji u ožujku, što ukrajinska vlada i Zapad smatraju aneksijom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mjesec dana poslije početka operacije ishod je tmuran - 127 mrtvih vojnika, separatista i civila koji su stradali u sukobima, prema podacima UN.

Područje Donbasa danas je još dalje od kontrole Kijeva nago prije mjesec dana. Proruske skupine preuzele su vlast u većini gradova i u velikoj mjeri imaju puni nadzor nad teritorijem, uz iznimku graničnih prijelaza s Rusijom i vojnih baza.

Prošle nedjelje su samoproglašene "Narodna Republika Donjeck" i "Narodna Republika Lugansk" organizirale referendum o neovisnosti, a Donjeck je odmah potom od Moskve zatražio pripojenje Rusiji, no taj je zahtjev zasad ostao bez odgovora.

Od samog početka operacije, snage odane vlastima u Kijevu pokazivale su slabosti u borbi s pobunjenicima - u svega nekoliko dana srušeno im je nekoliko helikoptera, a u jednom su selu neprijatelju morali prepustiti oklopne transportere i tenkove, nakon što im je kretanje onemogućila masa ratobornih mještana. To je poslalo sramotnu sliku o ukrajinskoj vojsci.

"Silom se ne može zadržati Donbas"

"Nema smisla procjenjivati uspjeh operacije - nije ostvaren nijedan veći rezultat, a ukrajinske snage apsolutno ne raspolažu sredstvima nužnim za ponovnu uspostavu reda u tom području", istaknuo je Volodimir Fesenko iz kijevskog centra za političke studije Penta.

Fesenko naglašava i to da vojna operacija ni u kojem slučaju ne može sama dovesti do rješenja problema. "Silom se ne može zadržati Donbas, to je moguće samo pregovorima", kazao je, spominjući nužnost uključivanja lokalnih elita u taj proces, ponajprije milijardera Rinata Ahmetova, najbogatijeg čovjeka u Ukrajini i pokretača gospodarstva istoka zemlje.

Ako se vojnoj operaciji uskoro ne pridodaju pregovori, "Donbas će se malo-pomalo pretvoriti u Pridnjestrovlje", separatističko prorusko područje u Moldovi, čiju neovisnost ne priznaje nitko u svijetu, napomenuo je Fesenko.

"A postoji i još gora mogućnost - dugotrajni rat i eksplozija nasilja, odnosno jugoslavenski scenarij", zaključio je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara