Foto: Index; Tablica: RBA

"PRVI pokazatelji za posljednje tromjesečje upućuju tek na stagnaciju gospodarske aktivnosti pri iznimno niskim razinama, bez zamjetnijih naznaka održivog oporavka sljedećih tromjesečja. Posljedično još jednu, šestu godinu u nizu Hrvatska je zaključila s padom gospodarske aktivnosti", navode u kvartalnoj analizi analitičari RBA.

Hrvatski BDP izgubio je preko 12% realne vrijednosti te se vratiovratio se na razinu iz 2005. godine.

Ni nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za oporavak

Analitičare posebno zabrinjava činjenica da ni danas nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za održiv rast i oporavak.

Domaća potražnja i u posljednjem tromjesečju pod pritiskom je zbog slabog gospodarstva i sve manje zaposlenosti, a struktura nezaposlenih naglašava probleme tržišta rada s dugoročnijim posljedicama.

"Unatoč poreznom rasterećenju dohotka ne očekujemo značajniji poticaj povećanoj potrošnji. Već sada je izvjesno da će s ciljem neutraliziranja gubitka dijela prihoda dio općina i gradova podići prirez. U uvjetima poprilične neizvjesnosti nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Odgoda strukturnih promjena u javnom sustavu za posljedicu ima i daljnju odgodu kapitalnih javnih investicija s obzirom na to da se jednokratnim uštedama uspijeva zadržati status quo među interesnim skupinama", smatraju analitičari.

Vlada ima sve manje prostora za odgađanje reformi: Sustav je neodrživ

U analizi se upozorava da Vlada ima sve manje prostora za odgađanje stvarnih reformi, jer sustav postaje neodrživ. Iako je izvoz pokazivao pozitivne rezultate, on je nedovoljno snažan da bi preokrenuo trend.

"Međutim prostora za takvu politiku sve je manje i sustav koji je sam sebi svrha jednostavno postaje neodrživ. Osim toga još uvijek je nejasno kako će država u uvjetima stagnacije nadoknaditi dio izgubljenih prihoda proizašlih iz izmjena poreznog sustava. Jedina komponenta koja i dalje ublažava snažniju kontrakciju cjelokupnoga gospodarstva je izvoz roba i usluga, koji je s jedne strane nedovoljno snažan da preokrene negativne trendove, a s druge njegova ovisnost o uvoznoj komponenti umanjuje pozitivne učinke vanjskotrgovinske razmjene. Razlike u statističkom obuhvatu prisutne prije i nakon pristupanja EU-u nestat će na početku 2015. pa će se zamjetno umanjiti stopa rasta izvoza roba, naglašavajući problem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza. A onda ćemo s približavanjem predsezone ponovno slamku spasa tražiti u noćenjima i potrošnji inozemnih gostiju s nadom da će relativno kratkoj sezoni u prilog ići vrijeme", upozorava se u analizi.

Ne očekuju se bitnije promjene u 2015.

U prvoj polovici ove godine ne očekuju se bitnije promjene u gospodarstvu. Analitičari ne očekuju poboljšanje ni u javnim financijama, što bi moglo potvrditi i izvješće Europske komisije o prekomjernom deficitu.

"Predviđamo nastavak sličnih trendova, ali nešto blažim intenzitetom. Fokus će kao i u cijeloj 2015. biti usmjeren na područje fiskalne politike i objavu konačnih podataka o državnom proračunu i javnom dugu u skladu s metodologijom Eurostata, koja bi mogla jasno upozoriti na neodrživo stanje javnih financija. Unatoč potrebi ne predviđamo ni transparentnije upravljanje javnim dugom, a sljedeće izviješće Europske komisije o prekomjernom deficitu i makroekonomskim neravnotežama neće uputiti na bitnije pomake u Hrvatskoj", prognoza je analitičara RBA.