Švedska ove godine primila 10.000 izbjegle djece koji su stigli bez ikakve pratnje

Švedska ove godine primila 10.000 izbjegle djece koji su stigli bez ikakve pratnje

Foto: Hina

MAHMUD Zaraa ima trinaest godina. Šetajući kroz mirni švedski grad Eskilstunu, on je miljama daleko od ratnog vihora u Siriji iz koje je pobjegao sa svojom obitelji, piše AFP.

Mahmud je jedno od 10.000 djece bez pratnje koja su od početka godine zatražila azil u Švedskoj, a to je ovu zemlju lansiralo na prvo mjesto u Europskoj uniji.

"Ovih zadnjih nekoliko tjedana rast maloljetnika koji dolaze bez pratnje je nevjerojatan", komentira Sophia Ohvall Lundberg iz švedskog Zavoda za migracije.

Iako je sustav pod navalom ovolikog broja ljudi pod pritiskom, za sada je svaki maloljetnik smješten u neko kućanstvo, a vlasti prate svaki slučaj. Postoji mnogo razloga zašto je Švedska idealan izbor za ovu djecu, većina kojih je pobjegla iz ratova u Somaliji, Afganistanu, Siriji i Eritreji. Glavno je objašnjenje ovih brojnih dolazaka u Švedsku činjenica što švedskaima blagu politiku prema tražiteljima azila, a vijesti se brzo šire.

"Oni znaju da će u Švedsku bit dobrodošli, da će stvari biti dobro organizirane i da imaju dobru šansu dobiti azil", rekla je Ida Holmgren, djelatnica Crvenog križa.

Svako dijete je zbrinuto

Kad djeca dođu u Švedsku oni se registriraju nakon čega ih se smjesti ili u posebne centre za maloljetne tražitelje azila. Neke se smjesti kod rodbine, a neki dobiju udomiteljsku obitelj, što je automatski slučaj za djecu ispod 13 godina. Nakon toga, socijalne službe prate svaki korak djeteta. Sistem nije savršen. Primjerice, trenutno nedostaje ljudstva što utječe na kvalitetu rada.

Mnoga djeca su istraumatizirana zbog svega što su prošli i nesvjesna da im je potrebna psihološka pomoć. Ipak, Mahmud s početka priče nije jedan od njih, bez obzira na sve traume koje je proživio kod kuće i za vrijeme tromjesečnog puta u Švedsku. Dok ispija sok on priča o nogometu i drugim temama o kojima bi jedan trinaestogodišnjak morao pričati.

On sad živi kod prastrica, a prije ljeta on i cijela njegova obitelj sjeli su u dva automobila i pobjegli iz Damaska prema Europi. Želio je igrati igrice na rođakovom mobitelu pa je, umjesto s roditeljima, sjeo u automobil s rođacima. Pred turskom granicom našli su se izloženi vatri pa je automobil s njegovim roditeljima bio prisiljen okrenuti se i vratiti u Siriju, dok je automobil u kojem je on bio nastavio vožnju.

Proces prilagodbe

Mahmud svakog jutra ide u švedsku školu, što je dio programa kojim će on naučiti jezik i kulturu svog novog doma. Kaže da švedski nije težak, a nada se da bi se uskoro mogao priključiti razredu za strance u normalnoj školi. Jednom kad dobije dozvolu boravka, što može potrajati do osam mjeseci, ostatak obitelji će mu se pridružit.

Mahmud je pun nade i optimizma za budućnost u Švedskoj, blaženo nesvjestan mnogih stvari s kojima se imigranti ovdje susreću kao što je rastuća anti-imigracijska retorika koju pokreću desne stranke. Prošle godine stopa nezaposlenosti ljudi rođenih van Švedske bila je dvostruko veća od prosjeka. Ipak, sve u svemu, Švedska je za ovog dječaka, i mnoge slične njemu, zemlja u kojoj ima mnogo bolje šanse za  kvalitetan život od zemlje iz koje je stigao.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara