Foto: Damjan Tadić/Cropix

NAKON što su se na meti Porezne uprave našle brojne javne osobe, postavlja se logično pitanje zašto se čekalo do sada. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec prstom upire u bivše šefove jer sustav povezan s OIB-om, postoji još od 2009. godine.

Kriterij lampica i kompjutor

Na pitanje hoće li biti sankcija u Poreznoj upravi, Smiljanec odgovara: "Radila sam u sustavu Porezne uprave jako puno godina i znam da su službenici Porezne uprave htjeli raditi na tome, ali nije postojala volja da se to radi. Tako da ne bih bacila krivnju na službenike, već na rukovodstvo, vodeće kadrove, odnosno šefove koji su određivali posao", istaknula je Smiljanec, a na pitanje gdje su sada ti šefovi odgovorila: "Ne znam. Neki su možda u Poreznoj upravi, neki nisu, većina ih nije".

Dodala je kako u Poreznoj upravi nema zaštićenih. "Jedini kriterij je lampica i kompjuter, koji ne bira boje, političke stranke i osobe. Ja kao ravnateljica Porezne uprave nisam nikome, niti jednom službeniku do sada, rekla da se ne ide u provjeru podataka nego sam rekla da gdje god svijetli, morate ići odmah jer je to vaš posao i posao Porezne uprave, koji se mora kontinuirano raditi", poručila je Smiljanec.

Prozvani iz bivše graniture nisu željeli davati izjave, no kratko su poručili da se ravnateljica Porezne kiti tuđim perjem, jer OIB su oni uveli, a puna primjena je počela početkom prošle godine. Za ekonomskog analtičara Guste Santinija to je pojašnjene neuvjerljivo.

Svi su šutjeli

"Mislim da je ovo što se čini dobro, da nije bilo dobro da se to nije prije činilo. Temeljno pitanje od uspostave hrvatske države je zašto se nije vodila briga da dohodak odgovara imovinskom stanju nego smo, eto, o tome šutjeli", pita se Santini.

Osim lova na porezne dužnike, Ministarstvo financija pohvalilo se rezultatima uredbe po kojoj nema isplate plaća bez uplate doprinosa. Gotovo 14 tisuća tvrtki reguliralo je plaćanje, a 5 tisuća ovaj mjesec je platilo doprinose. U Ministarstvu su zadovoljni i punjenjem proračuna. Prihodi u prvom kvartalu veći su za 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su rashodi manji za 0,8 posto. Tako je manjak u prvoj trećini godine smanjen za 2 milijarde i 200 milijuna kuna.