Foto: Arhiva

ŠTEDNJA hrvatskih građana u bankama trenutno iznosi oko 130 milijardi kuna, a zbog krize se svake godine i povećava. Ukupno u bankama štedi oko 600.000 Hrvata.

No, najveći dio tog novca, prema informacijama objavljenima u Dnevniku HTV-a, pripada šačici najbogatijih. Dvadeset posto štediša tako drži čak 80 posto štednje. Ili drugim riječima, 104 milijarde kuna na svojim računima ima 120.000 štediša.

Banke svake godine isplate oko pet milijardi kuna od kamata na štednju

Najbogatijem sloju stanovništva štednja u bankama itekako se isplati. Na kamate koje im banka isplaćuje, naime, ne moraju platiti porez. Takav porezni namet u Europi je uobičajen i iznosi oko 20 posto.

S obzirom da banke svake godine štedišama isplate oko pet milijardi kuna kamata, vrlo je jednostavno izračunati da bi državni proračun svake godine od poreza na štednju mogao uprihodovati oko milijardu kuna.

Što misli guverner HNB-a?

No, u Vladi, kako doznaje HTV, za sada ne razmišljaju o uvođenju ovakvog poreza. Boris Vujčić, guverner HNB-a, kaže da se radi o potezu koji bi bio logičan, iako ističe da se radi o odluci koja nije u ingerenciji Narodne banke.

"Ja imam svoje jasno mišljenje o tome kakav bi porezni sustav trebao biti. Ako bi se išlo u oporezivanje prihoda od kamata, ja bih volio da se o tome razmišlja na razini opće porezne reforme. Išao bih na jednaku razinu oporezivanja svih dohodaka od kapitala, da ne bi došlo do mobilnosti depozita iz banaka", kaže Vujčić.