Foto: Guliver image/Getty images

SUKOB u Siriji u kojem je smrtno stradalo više od 146.000 osoba, ulazi u četvrtu godinu bez izlaza na vidiku, s obzirom na to da se predsjednik Bašar al-Asad drži vlasti dok duboko podijeljena oporba gubi teren.

Kao znak da režim nije spreman na pomirenje, sirijski parlament je u petak izglasao zakon koji otvara put reizboru Bašara al-Asada, isključujući de facto oporbu u egzilu iz budućih predsjedničkih izbora. SAD je reagirao u petak izražavajući "zgražanje" spram skorašnjeg održavanja predsjedničkih izbora u Siriji u kojima je predsjednik Asad stavio sve izglede na svoju stranu.

Nakon 14 godina na vlasti, Asad još nije službeno objavio namjeru da se kandidira za treći mandat ali je u siječnju rekao da postoje "veliki izgledi" da to učini. Nikakav datum izbora još nije spomenut, no birače se mora pozvati između 60 i 90 dana prije kraja Asadova mandata 17. srpnja. Izbori će se održati u zemlji iscrpljenoj građanskim ratom, izjedenoj neviđenom humanitarnom krizom, čija je ekonomija na koljenima.

Do pobune je došlo nekoliko tjedana nakon svrgavanja tuniskog i egipatskog diktatora, na mirnim okupljanjima 15. i 16. ožujka 2011. na kojima se prosvjedovalo protiv uhićenja mladića optuženih za ispisivanje proturežimskih grafita. Suočena s nemilosrdnom represijom potkraj ljeta pobuna se militarizirala se te pretvorila u opći rat u veljači 2012. s bombardiranjem Homsa.

U tri godine više od 146.000 osoba je poginulo, po Sirijskom opservatoriju za ljudska prava, a više od devet milijuna osoba moralo je napustiti domove što predstavlja najveći broj raseljenih osoba na svijetu, po UN-u. Najmanje milijun djece ne dobiva humanitarnu pomoć, po UNICEF-u, a više od 250.000 Sirijaca u situaciji je da bira "između gladi i predaje".