U Njemačkoj pozivi za uskraćivanje novca, ubrzanu provjeru i protjerivanje izbjeglica s Balkana

U Njemačkoj pozivi za uskraćivanje novca, ubrzanu provjeru i protjerivanje izbjeglica s Balkana

Foto: Hina

KANCELARKA Merkel je u nedjelju osudila porast napada na izbjeglice koje traže utočište u Njemačkoj i upozorila da bi pitanje azila moglo predstavljati veći izazov za Europsku uniju od grčke dužničke krize.

Upitana za komentar o više od 200 paleži zabilježenih ove godine, Merkel je rekla da takvi napadi "nisu vrijedni naše zemlje".

"Pitanje azila bi moglo biti sljedeći veliki europski projekt, u kojem ćemo pokazati jesmo li uistinu sposobni poduzeti  zajedničku akciju," rekla je kancelarka za ZDF i situaciju u Njemačkoj koja očekuje priljev do 600,000 izbjeglica nazvala "apsolutno nezadovoljavajućom".

> Udvostručen broj paleži skloništa za azilante u Njemačkoj, Bavarci traže protjerivanje Balkanaca

Merkel je EU pozvala da utvrdi listu sigurnih zemalja iz kojih pristiže dio tražitelja azila u kojima oni nisu ugroženi nasiljem ili progonom.

Oko polovica od 300,000 ljudi koji su zatražili azil u Njemačkoj od siječnja ove godine dolazi s jugoistoka EU, uključujući Albaniju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Makednoiju, Crnu Goru i Srbiju, navodi AFP.

Berlin ljude koji dolaze s Balkana želi vratiti kućama kako bi se mogao fokusirati na izbjeglice čiji su životi ugroženi u kriznim zonama Sirije, Iraka, Libije i Afganistana.

Brzo protjerivanja izbjeglica s Balkana

I njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier se založio za brže protjerivanje izbjeglica s Balkana i za ubrzavanje postupka provjere zahtjeva za azilom osoba koje dolaze iz balkanskih zemalja.

"Postupak mora biti ubrzan i nakon njegova okončanja mora uslijediti protjerivanje", rekao je Steinmeier u razgovoru za dnevnik Bild.

Steinmeier, koji je dosad kao i njegova Socijaldemokratska stranka Njemačke relativno suzdražano reagirao na povećani broj izbjeglica sa zapadanog Balkana, založio se i za to da se, nakon Srbije i Bosni i Hercegovine i ostale zemlje zapadnog Balkana poput Albanije, Kosova i Makedonije proglase sigurnima što bi moglo ubrzati odbijanje zahtjeva za azilom podnositelja koji dolaze iz ovih zemalja.

Od početka godine posebice je zabilježen povećani broj podnositelja zahtjeva za azilom s Kosova i iz Albanije.

Uskraćivanje novčane potpore

Veliku pozornost medija je proteklog vikenda izazvao prijedlog njemačkog ministra unutarnjih poslova Thomasa de Maizierea da se izbjeglicama s Balkana uskrati novčana potpora nakon dolaska u Njemačku. Umjesto toga bi, kako je objasnio de Maiziere, izbjeglice primale hranu, odjeću ili namjenske bonove.

De Maizirev prijedlog je pozdravio i direketor Saveznog ureda za migracije Manfred Schmidt.

"Kad su u pitanju izbjeglice s Balkana moramo konzekventno primjenjivati princip materijalne umjesto novčane pomoći", rekao je Schmidt za "Frankfurter Allgemeine Zeitung". Schmidt i de Maiziere su dobili podršku Saveza njemačkih gradova na kojima leži i najveći teret materijalne skrbi izbjeglica.

"Treba preispitati nudi li sadašnji princip dodjele novca previše poticaja za dolazak u Njemačku", priopćio je Savez.

Izbjeglice odmah nakon podnošenja zahtjeva za azilom, osim smještaja, dobivaju prosječno oko 150 eura tzv. džeparca. Mnogi smatraju da je upravo ovaj novac poticaj mnogim siromašnim i mnogobrojnim obiteljima s Balkana za dolazak u Njemačku.

Do kraja godine Njemačka očekuje rekordni broj izbjeglica, preko 600.000. Gotovo polovina izbjeglica dolazi iz zemalja zapadnog Balkana koji, u pravilu, nemaju izgleda za stjecanje prava na politički azil jer su zemlje njihovog porijekla okarakterizirane kao sigurne zemlje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara