U Srbiji obilježena obljetnica početka NATO-ova bombardiranja: "Još nismo dobili iskrenu ispriku"

Foto: Guliver image/Getty images

U SRBIJI je u ponedjeljak obilježena 15. obljetnica početka zračnih napada NATO na tadašnju SR Jugoslaviju u kojima je stradalo oko 2.500, a ozlijeđeno oko 12.500 ljudi, a nakon više od dva i pol mjeseca svakodnevnog bombardiranja uslijedilo je povlačenje vojnih i policijskih snaga SRJ i Srbije s Kosova.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić poručio je međunarodnoj zajednici u povodu obilježavanja 15. obljetnice početka NATO bombardiranja da Srbija još nije čula “iskrenu ispriku” međunarodne zajednice za zračne napade.

Polažući vijenac u Varvarinu, u središnjoj Srbiji, na mjestu gdje je u bombardiranju na pravoslavni vjerski praznik stradalo desetoro ljudi, 17 teško ozlijeđeno, a nekoliko desetaka lakše, Nikolić je istaknuo da se od njega ne može očekivati zaborav.

“Od mene ne očekujte da zaboravim što se događalo za vrijeme agresije na Srbiju, 78 dana i noći, od 24. ožujka do 9. lipnja 1999.", rekao je Nikolić.

Predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić položio je vijenac na Straževici kod Beograda, ocijenivši da je "narod koji zaboravlja svoje žrtve i svoju povijest osuđen da je ponovo preživljava".

Dačić je ustvrdio da se od ove godine u međunarodnoj zajednici "više priča o pravnom okviru za bombardiranje SRJ" te da 1999. godine međunarodni pravni okvir za zračne udare NATO na SRJ nije postojao.

Kampanja bombardiranja uslijedila je nakon neuspjelih mirovnih pregovora Beograda i predstavnika kosovskih Albanaca u Rambouilletu i Parizu o budućem statusu tadašnje pokrajine Kosovo.

Glavni tajnik NATO Javier Solana potom je izdao zapovijed za početak zračnih napada, a prvi je izveden 24. ožujka 1999. u 19,45 sati krstarećim projektilima i zrakoplovima iz baze u talijanskom gradu Avianu.

Tijekom 79 dana bombardiranja vojnih, policijskih i civilnih ciljeva - mostova, cesta i infrastrukture, poginulo je ili nestalo 1.008 pripadnika vojske i policije, a teže i lakše ranjeno i ozlijeđeno oko 6.000 civila, među kojima i 2.700 djece. U napadima su sudjelovale snage 19 zemalja članica NATO, ukupna materijalna šteta na teritoriju Srbije i Crne Gore procijenjena je na više desetaka milijardi dolara, a ratni gubici NATO nikada nisu priopćeni.

Prema službenim podacima Beograda u bombardiranju, koje je trajalo 11 tjedana, uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno je 470 kilometara cesta i 595 kilometara pruga, oštećeno je 14 vojnih i civilnih zračnih luka, 39 bolnica i domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture, te 44 mosta.

Višetjednim zračnim udarima iznuđena je diplomatska akcija potpisivanja sporazuma u Kumanovu 9. lipnja 1999. kojim je SRJ, praktički, potpisala kapitulaciju i suglasila se da više od 37.000 vojnika KFOR-a dođe na Kosovo. Glavni tajnik NATO je 10. lipnja izdao zapovijed o prekidu bombardiranja, a istog dana je vijeće sigurnosti UN usvojilo Rezoluciju 1244.

Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008., koju Srbija ne priznaje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara