Udruga Franak zaustavit će divljanje balkanskih bankara i natjerati ih da se civiliziraju

Foto: Arhiva

PRESUDA u takozvanom „slučaju Franak“ prva je pobjeda Udruge Franak, koja se usudila suprotstaviti divljanju bankara, te će svojim djelovanjem zauvijek promijeniti način na koji banke u Hrvatskoj funkcioniraju.

Iako je presuda nepravomoćna i prvostupanjska, sasvim sigurno je hladan tuš za bankare koji su, uz pasivnu Hrvatsku narodnu banku kada je u pitanju zaštita potrošača, navikli raditi što god požele.  
 
Naravno, slična situacija je u Srbiji i Bosni i Hercegovini gdje su banke također nudile „primamljive“ kredite, a sada traže razne modele izlaska iz te situacije i pozorno prate razvoj situacije u Hrvatskoj.
 
Presudu je pozdravio i povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača Neven Mimica koji je, pošto dolazi iz Hrvatske, sasvim sigurno dobro upućen u problem.
 
Trebali su znati što potpisuju
 
Trebali su znati što potpisuju, uobičajeni je komentar bankoljubaca i boraca za svemirsku lihvarsku pravicu. Ne, nisu trebali znati što potpisuju. Hrvatska narodna banka je trebala znati što potpisuju i zabraniti takve ugovore.
 
Sam Franjo Luković, čelni čovjek Zagrebačke banke, izjavio je za medije da je mislio da će Hrvatska narodna banka zabraniti kredite u švicarskim francima, koji su krenuli iz podružnica austrijskih banaka, a kada su vidjeli da se to neće desiti, tada su ih i ostali uvrstili u ponudu, da ne izgube klijente. Hrvatska narodna banka tu njegovu izjavu nije željela komentirati.
 
Jedino što je Hrvatska narodna banka poduzela  je priopćenje u kojem upozoravaju „na mogući porast tečaja švicarskog franka, na temelju desetogodišnjeg praćenja tečaja franka“, te se sa 95-postotnom sigurnošću tvrdilo da bi tečaj franka mogao povećati do 18 posto. Da cijela priča oko franka nije tragična, ovo bi bilo jako smiješno.
 
Tko izgubi dobitak, dobije gubitak
 
Naravno, odmah po presudi javili su se komentatori koji nariču nad tužnom sudbinom banaka i silno su zabrinuti da sada banke ne pobjegnu iz Hrvatske, glavom bez obzira. Banke u Hrvatskoj su u stvarno teškoj situaciji, tako da su u 2012. godini zaradile bijednih 2,8 milijardi kuna.
 
Dok poduzeća svakodnevno propadaju, dok su stotine tisuća građana u blokadi, banke grcaju u 2,8 milijardi kuna dobiti. Nitko ne zaziva propast banaka, ali kada je cijeli sustav u krizi a jedan dio sustava, kao što su banke, pliva u lovi, onda tu nešto ne štima.
 
Banksters Paradise
 
Hrvatska i zemlje regije su raj za bankare, što pokazuje i usporedba poslovanja banaka na zapadnoeuropskim tržištima, u odnosu na regiju srednje i istočne Europe.
 
„Ukupan rast kredita za 2012. godinu u regiji SIE-a iznosio je 14,8 posto na godišnjoj razini, izražen u eurima. Zahvaljujući još jednoj godini širenja, realan rast kredita na području SIE-a od 2010. do 2012. godine dosegnuo je 21,8 posto. U eurozoni je realan rast kredita tijekom istoga vremenskog razdoblja bio negativan. Ukupan obujam kreditiranja bankarskoga sektora SIE-a u usporedbi s eurozonom porastao je s 9,6 posto 2011. godine na 11,1 posto 2012. Kad je riječ o ukupnoj aktivi, tijekom 2012. godine rast bankarskoga sektora SIE-a u usporedbi s eurozonom dosegnuo je najvišu razinu tijekom protekloga desetljeća“ stoji u analizi RZB-a.
 
Stiže konkurencija
 
Ono što, osim ove presude, brine naše bankare jest konkurencija. Ulaskom u EU tržište se otvorilo i sada će svoje eventualne gubitke uzrokovane presudom u "slučaju Franak" teže prebaciti opet na svoje komitente. Ako oni dignu kamate, spustit će ih netko drugi.
 
Na hrvatsko tržište ušla je najveća ruska banka, pojavila se i turska banka koja najavljuje snažnu ekspanziju, a u najavi je dolazak i jedne korejske banke. Sve to komplicira poziciju naših razmaženih bankara, koji su se napokon upleli u mrežu kojom su mislili uloviti svoje komitente.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara