Unatoč pritiscima Srbija ne mijenja stajalište o ukrajinskoj krizi

Foto: Hina

SRBIJA neće popustiti pred zahtjevima koji stižu iz Bruxellesa i najmoćnijih članica EU-a i neće se pridružiti državama koje uvode sankcije Rusiji, tvrde beogradski mediji.

Kako u subotnjem izdanju objavljuju "Večernje novosti", pozivajući se na izvore iz srbijanskog državnog vrha, visoki državni dužnosnici vode intenzivne razgovore s partnerima i u Bruxellesu i u Moskvi, kako bi objasnili specifične pozicije Srbije i zatražili razumijevanje za "izbalansirano stajalište" Beograda.Prema saznanjima ovog lista, od Srbije nije izravno traženo da slijedi kurs Bruxellesa, ali je naglašeno da, kao država koja je započela pristupne pregovore o članstvu, treba usklađivati vanjskopolitičke akcije s EU-om ako želi napredovati na tom putu.

Kako je potvrđeno "Večernjim novostima", Beogradu su u neformalnim kontaktima iz Bruxellesa i više europskih središta ukazali da se treba pridružiti odlukama EU-a, iako Srbija nije formalna članica, ali jest započela pristupne pregovore. Nasuprot tvrdnjama i izjavama kako stajalište Srbije prema Ukrajini mora biti identično stajalištu Bruxellesa, neslužbena su saznanja da "takvog inzistiranja nema".

"Jedino što bi za Bruxelles bilo neprihvatljivo jest otvoreno stajanje na stranu Rusije", izvijestio je B92. Srbijanski šef diplomacije Ivan Mrkić kaže za "Večernje novosti" kako "Srbija zna što su njezini prioriteti u vanjskoj politici. "Čim bude formirana nova vlada, preciznije će biti istaknuta stajališta, koja će, uvjeren sam, kao i do sada, biti utemeljena na međunarodnom pravu i univerzalno prihvaćenim principima koji reguliraju međunarodne odnose", rekao je Mrkić, koji je ranije ovog tjedna razgovarao i sa šefom izaslanstva EU-a u Beogradu Michaelom Davenportom i s veleposlanikom Rusije Aleksandrom Čepurinom.

"Srbiji će biti sve teže ostati neutralna"

Ravnatelj Zaklade Konrad Adenauer Henry Bone kaže da je "za EU u ovom trenutku najvažnije da osigura zajedničko stajalište 28 zemalja članica o ukrajinskoj krizi", a uvjeren je da u Europi postoji razumijevanje za delikatnu poziciju Srbije koja ima veze i s Rusijom i s Unijom i da u Bruxellesu "postoji svijest o situaciji u Srbiji, gradnji plinovoda s Rusijom i za ekonomsku situaciju u zemlji".

"Ipak, ova situacija pokazuje da će Srbiji sve teže biti ostati neutralna. Što bude bliža članstvu u EU-u, bit će i veća očekivanja od Beograda da bude konstruktivan i da surađuje s članicama Unije", rekao je za B92 Henry Bone.

Izvjestitelj Europskog parlamenta Jelko Kacin poručio je u četvrtak kako Bruxelles očekuje od Beograda da svoje stajalište prema ukrajinskoj krizi prilagoditi politici Europske unije, podsjetivši da je to Crna Gora već učinila.

"Što se tiče odnosa prema Ukrajini, nadamo se da će Srbija razumjeti o čemu je riječ i da će i ona zauzeti stajalište koji je blizu stajališta Europske unije. Crna Gora je to već učinila", izjavio je slovenski europarlamentarac Tanjugu.

Kako je u četvrtak priopćeno iz ureda visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, šest zemalja izvan EU-a, među kojima su Crna Gora i Albanija, pridružile su se sankcijama EU-a protiv Rusije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara