Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek

PRIMJERI zločina što ih je Srbija počinila u Hrvatskoj jasno pokazuju genocidnu namjeru Beograda da uništi hrvatsko stanovništvo na područjima koja su trebala postati dio velike Srbije, izjavili su u petak hrvatski pravni zastupnici u Den Haagu.

"Način djelovanja je jasan, namjera je jasna, uništenje dijela ustrašene skupine Hrvata. To se može opisati jedino kao genocid", rekao je odvjetnik Keir Stermer na suđenju Srbiji pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

On je ustrajao na razlici između genocida i etničkog čišćenja, zločina prisilne migracije stanovništva s nekog područja. "Hrvatska ne tvrdi da samo nasilno protjerivanje Hrvata s područja koja su trebala postati dio Velike Srbije dokazuje genocidnu namjeru, nego da je protjerivanje s namjerom uništenja bilo genocid. Mi tvrdimo da se to dogodilo u Hrvatskoj", istaknuo je Stermer.

"Raširenost zločina, uključujući ubojstva, mučenja, spolna zlostavljanja i protjerivanje u svojoj ukupnosti dokazuju jasnu namjeru fizičkog uništenja Hrvata, djelomično ili potpuno", dodao je.

Srbija je kontrolirala JNA

Profesor prava s Cambridgea James Crawford pojasnio je kako nema dvojbe da je Srbija u vrijeme na koje se odnosi hrvatska tužba imala sve prerogative države te da je kontrolirala JNA i srpske paravojne postrojbe.

Srbija je naslijedila pravni subjektivitet bivše SFRJ, uključujući prava i obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju genocida iako u to vrijeme nije postojala kao država, rekao je Crawford.

Država koju je Hrvatska tužila 1999. u međuvremenu se triput promijenila - tužba je podnesena protiv SRJ koja je postala Srbija i Crna Gora, a 2006. konačno se raspala na dvije postojeće države.

Skupština Srbije tada je donijela odluku da je Republika Srbija postala sljednicom državne zajednice SCG i u da je cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet, pa time i hrvatsku tužbu.

Pusić: Naš posao kao političara je da vodimo politiku današnjice i sutrašnjice, a politiku iz 90-ih raščišćava sud

U međuvremenu, potpredsjednica Vlade i inoministrica Vesna Pusić na upit novinara u Zagrebu nije odgovorila kakav ishod očekuje u spomenutom postupku. ''Ne mogu, naravno, komentirati ishod'', naglasila je Pusić i ponovila da nakon iznošenja argumenata obiju strana slijede odgovori.

''Ono što je važno podvući je da se radi o raščišćavanju i odlučivanju o nekim vrlo tragičnim i po našem mišljenju dramatičnim događajima iz 90-ih godina. Što se mene tiče, naš posao kao političara je da vodimo politiku današnjice i sutrašnjice, a politiku iz 90-ih raščišćava sud'', zaključila je Pusić.

Podsjetimo, u postupku koji je ovog tjedna počeo pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu hrvatska strana ustvrdila je da genocid može biti i istrebljenje manje grupe na određenom području te da je srpska strana djelovala s ciljem potpunog uništenja. Također, naglašeno je da se Srbija odbija suočiti s krivicom.

Idući tjedan trebalo bi početi iznošenje argumenata srbijanske strane u protutužbi za genocid nakon Oluje.