Foto: Guliver images/Getty images

VRLO kišno ljeto nastavilo se i u rujnu koji je zapravo samo pojačao taj trend. Mnoge meteorološke stanice već su do 14. rujna premašile prosječnu godišnju količinu oborina, piše Crometeo.

Prva polovina rujna bila je iznimno kišovita. Rujanske su kiše, u kombinaciji s dosta mokrim ljetom, uzrokovale poplave već po tko zna koji put ove godine. Gore je izgleda bilo samo sredinom svibnja, kad je jugoistok Slavonije bio potpuno potopljen. No, u ovom ”valu” poplava ugroženo je mnogo veće područje, a proteže se od Međimurja, varaždinskog područja, preko cijelog sliva Kupe i Save južno od Zagreba do okolice Novske, Lipika, Koprivnice, Pleternice…

Prvo je obilna kiša pala u srijedu i četvrtak, nakon čega je uslijedila pauza. Zbog gotovo 100 novih litara kiše u noći na nedjelju, Mura je krenula jako rasti i u Murskom Središću, pa je proglašeno izvanredno stanje. U noći na subotu velike količine kiše su pale u središnjoj Sloveniji (i do 100 litara) pa je i Sava poprilično nabujala, ali Zagreb nije bio ugrožen. Također u noći na subotu velika kiša je pala na širem karlovačkom i varaždinskom području (oko 50 litara), što je uzrokovalo nagli porast Kupe i Korane kod Karlovca te Plitvice i raznih drugih, inače pitomih, rječica oko Varaždina koje su postale prave nabujale rijeke, odnoseći sve pred sobom.

Visoke vodostaje su bilježile i Glina te Una koja je već nekoliko puta ove godine poplavila Hrvatsku Kostajnicu, a i ovoga puta su proglašene izvanredne mjere uz vodu na ulicama u samom centru grada. Dosta problema su uzrokovale i Ilova te Pakra koje su poplavile neka sela u noći na subotu 13.9. Bilo je problema i s Orljavom u pleterničkom kraju koja je poplavila Gradac.

Da bi se malo bolje shvatio uzrok ovako opsežnih poplava, potrebno je promotriti službene podatke DHMZ-a o količini oborinama u dosadašnjem tijeku rujnu, ali i godine. Podaci su u svakom pogledu ekstremni, i to ne samo na poplavljenim područjima!

Kad se sve zbroji, rujan je već i prije sredine mjeseca u dobrom dijelu Hrvatske ekstremno kišan. Posebno treba izdvojiti područje Lipika i Varaždina gdje je ovaj mjesec već prebacio 200 litara oborine po metru kvadratnom. Prosjek je oko 80 l/m2.

Visok vodostaj Kupe nije nimalo čudan kad se vidi podatak da je u Ogulinu u zadnja dva tjedna palo gotovo 300 litara kiše po četvornom metru, točnije 282.

I podaci sa mreže automatskih postaja pljusak.com govore o ekstremnoj količini kiše koja je pala u prva dva tjedna rujna. U mnogim je mjestima palo više od 200, a na tri postaje i više od 300 mm kiše.

U unutrašnjosti prednjači Črešnjevo sa 326,3 mm do danas. Slijede: Trnovec Bartolovečki 249.8 mm, Karlovac 237, Gornja Bistra 209.9, Zagreb Martinovka 209.8, Ludbreg 204, Turjak 202.4, Samobor 201.4 mm.

U Gorskom kotaru više od 200 mm je u rujnu dosad palo u Oštarijama, 253 mm.  Na sjevernom Jadranu u Baški na Krku je palo 266.2 mm kiše.

U Dalmaciji najviše je palo na dubrovačkom i šibenskom području. Mandaljena mjeri 358.3 mm, a Vodice Blata 306.1 mm. Dug je i popis postaja sa 200+ mm kiše: Vodice Magistrala 247.9 mm, Kaštel Gomilica 232.0, Gruda 226, Prvić 218, Drniš 213.8, Šibenik Vidici 203.1, Žaborić 200.2 mm.

Ekstremne količine oborine u dosadašnjem tijeku aktualne godine

Mnoge postaje u središnjoj Hrvatskoj i Gorskom kotaru već su prebacile 1000 litara oborine po kvadratnom metru ove godine, što se na većini već kvalificira kao vrlo kišna godina, piše Crometeo.

A tek je sredina rujna! Primjerice, Varaždin je u subotu, 13. rujna, najranije otkad je mjerenja zabilježio 1000 litara oborine u jednoj godini. Stari rekord je bio 21.10. iz 1974. i 2010.! Time je godina trenutno u zoni ekstremno kišno. Čak da ne padne nijedna kap kiše do 16.11., ova godina bi do spomenutog datuma i dalje bila rekordno kišovita! Rekordna količina oborine je u Varaždinu pala 1966. godine, 1249.1 mm. Kako da kraja godine preostalo još tri i pol mjeseca, i to prosječno prilično izdašna oborinama, vrlo je izgledno da će taj rekord biti dosegnut. Prosječno listopad, studeni i prosinac donesu 213.7 mm oborine, a za godišnji rekord nedostaje još 175 milimetara (mm = litra po metru kvadratnom).

Postaja Zagreb Maksimir je u nedjelju ujutro (14.9.) probila granicu od 1000 litara i nedostaje joj još samo 109 litara oborina do kraja godine da bi završila kao najkišnija otkad se vrše mjerenja. Pred nama su još tri i pol mjeseca, tako da već sada možemo reći da je taj rekord oboren, pitanje je samo za koliko.

Evo još nekih postaja koje su ove godine do 14. rujna već prebacile 1000 litara oborine:

Bilogora: 1003.6 litara
Bjelovar: 1030 litara
Karlovac: 1302.5 litara
Ogulin: 1678.2 litre
Parg: 1788.6 litara
Puntijarka: 1291.1 litra
Sisak: 1106.8 litara
Varaždin: 1075.6 litara
ZG Maksimir: 1008.1 litra
ZG Pleso: 1083.9 litara

Oborine na tim postajama u dosadašnjem tijeku rujna:

Bilogora: 204.3 litara
Bjelovar: 178.6 litara
Karlovac: 244 litre
Ogulin: 282 litre
Parg: 194 litre
Puntijarka: 225.5 litara
Sisak: 152.9 litara
Varaždin: 260.1 litra
ZG Maksimir: 152.1 litra
ZG Pleso: 168.1 litra

Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič, na kojoj se podaci  vode već 153 godine, 2014. godina je, do nedjelje, na trećem mjestu po količini oborina. Od početka godine je palo  904,7 mm, a rekord drži 1937. godina s 1387,4 mm.