Foto: Hina

NOVI Zakon o radu (ZOR) napokon se, sasvim iznenada, našao na dnevnom redu Vlade. Raspravu o Saboru možemo očekivati već prije ljeta. Iznenadilo je to sindikate, kojima je Vlada obećala da će korigirani prijedlog dobiti na uvid prije nego bude upućen u Sabor.

Vladini pregovarači o ZOR-u u ponedjeljak 16. lipnja imali su sastanak s predstavnicima sindikata i poslodavaca. Tada je sklopljen dogovor da će Vlada u roku od nekoliko dana dostaviti svim zainteresiranim stranama novi prijedlog zakona, te da će se sindikati i poslodavci na njega očitovati u razumnom roku.

No, Vlada se odlučila izigrati socijalne partere: bez ikakvih daljnjih konzultacija poslali su na Vladu prijedlog o kojem se sindikati nisu dobili priliku očitovati. "Očekivali smo da ćemo dobiti prijedlog ovaj tjedan pa smo se iznenadili kad je na Vladi završio prijedlog Zakona uz obrazloženje da je prošao uži kabinet i da ga Vlada šalje u Sabor", kaže za Index Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Odustalo se od otkaza bez obrazloženja, ali radit ćemo duže

Iako Vlada nije poštivala dogovor sa sindikatima, Sever je zadovoljan određenim pozitivnim pomacima koji su ostvareni u prijedlogu ZOR-a koji ide u Sabor. Vlada je tako odustala od odredbe prema kojoj je poslodavac s pet ili manje zaposlenih radniku mogao bez obrazloženja uručiti otkaz. Sve sindikalne središnjice jasno su Vladi poručile da im je takva odredba apsolutno neprihvatljiva pa su ministar Mirando Mrsić i njegovi suradnici na kraju morali popustiti.

"Vlada je također prihvatila kompromisni prijedlog sindikata vezano za preraspodjelu i organizaciju radnog vremena u onim tzv. malim ciklusima od četiri mjeseca", kaže Krešimir Sever. U prvom je prijedlogu, naime, stajalo da se radni tjedan odlukom poslodavca može produljiti na 56 sati, odnosno na 60 sati ako je tako propisano kolektivnim ugovorom.

Sindikati su predložili mogućnost produljenja radnog tjedna do 50 sati odlukom poslodavca, odnosno do 60 sati ako je tako propisano kolektivnim ugovorom. To zapravo znači da će radnici u nekim razdobljima raditi više, a u drugim manje intenzivno, a sve kako bi poslodavac izbjegao plaćanje prekovremenog rada. Ukupno radno vrijeme se, prema novoj odredbi ZOR-a, obračunava u ciklusima od četiri mjeseca u kojima u prosjeku ne smije biti odrađeno više od 40 sati tjedno, odnosno 48 sati tjedno s uračunatim prekovremenima.

"To je i dalje lošije nego što je u sadašnjem zakonu, gdje stoji da radni tjedan može biti produljen do maksimalno 48 sati, a sve što je bilo iznad 40 sati se smatralo prekovremenim radom. Poslodavac će sada moći preraspodijeliti radno vrijeme da izbjegne prekovremene, tako što će radnicima ranije puštati kući kada bude imao manje posla", objašnjava Sever.

Agencijski radnici i dalje ugroženi

U ZOR-u je ostala i odredba koju sindikati smatraju rizičnom, a koja propisuje da poslodavac može radnika na šest mjeseci ustupiti povezanoj firmi u slučaju da u matičnoj firmi za tog radnika trenutno nema dovoljno posla. Vlada tvrdi da se radi o odredbi uvedenoj za spašavanje radnih mjesta, ali Sever strahuje da bi je poslodavci mogli zloupotrebljavati da radnika dodatno uposle.

Također, kako kaže Sever, radniku koji kod jednog poslodavca tjedno ima punu satnicu od 40 sati, omogućeno je da s drugim poslodavcem sklopi ugovor o radu do osam sati tjedno. "To ostavlja prostor da se na mala vrata produlji radni tjedan na 48 sati, što je svakako štetno", ističe Sever.

Problem s novim ZOR-om je i nepovoljan položaj u kojeg stavlja agencijske radnike. Ljudi koji rade putem agencija za privremeno zapošljavanje do sada su poslodavcu mogli biti ustupljeni na rok od godinu dana, a sada je taj rok produljen na tri godine. Agencijski radnici nemaju ista plaća kao radnici zaposleni putem ugovora o radu; radnicima koje iznajmljuje preko agencije poslodavac ne mora isplaćivati božićnice, regrese i slična prava koja imaju zaposleni. Također, otvara se mogućnost da agencijski radnici, u razdoblju kojem nisu ustupljeni poslodavcu, primaju smiješnu plaću u iznosu od, primjerice, jedne kune.

Koliko imamo godišnjeg?

Radnička prava smanjena su i kada su u pitanju godišnji odmori. Sve do sada radnik koji poslodavca napušta (odnosno daje otkaz) nakon 1. srpnja tekuće godine imao je pravo na korištenje punog godišnjeg odmora. Sada će radnici, bez obzira na datum davanja otkaza, imati pravo na razmjerni godišnji, ovisno o tome koliko su mjeseci u godini proveli kod poslodavca.

"Do sada je razmjerni dio godišnje vrijedio samo ako je radnik odlazio od poslodavca u prvoj polovici godine. Sada je to brisano pa ispada da će imati neodređen broj godišnjeg do kraja godine, sve dok se ne bude znalo da je odradio cijelu godinu. Zapravo imamo godišnji na određeno vrijeme", objašnjava Sever.

Što se tiče idućih sindikalnih poteza vezano za ZOR, Sever ističe da će sve sindikalne središnjice najprije detaljno proučiti prijedlog Zakona pa zatim poslati zajedničko očitovanje Saboru i Vladi. "O ostalim aktivnostima ćemo se još dogovoriti", kaže Sever, te ističe da sindikati smatraju kako bi odredbe o otkazivanju radnog odnosa trebalo jasnije urediti, isto kao odredbe o preraspodjeli radnog vremena, godišnjim odmorima, agencijskim radnicima...