Vlada ne želi preuzeti odgovornost za provođenje reformi pa ih prepušta Europskoj komisiji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Vlada.hr
ZBOG visoke razine javnog duga i proračunskog deficita, koja prelazi referentne vrijednosti definirane kriterijima iz Maastrichta, Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD). Vlada je imenovala Komisiju za provedbu fiskalne konsolidacije. Međutim, zabrinjava da Vlada još uvijek nema dobro definiran program strukturnih reformi s dužom perspektivom provedbe koji bi trebao umanjiti postojeće fiskalne rizike te osigurati fiskalnu stabilnost u srednjoročnom i dugoročnom planskom razdoblju, piše Anto Bajo iz Instituta za javne financije u novom "Aktualnom osvrtu“.
Prema izvješću Eurostata, deficit i dug opće države, iskazani u PPPD izvješću veći su od procjena Vlade. Još više zabrinjavaju kvartalni podaci o visini proračunskog deficita i duga opće države. Proračunski deficit bi prema sadašnjem trendu na kraju godine mogao biti iznad 6% BDP-a, odnosno među većima u EU.
Vlada ne želi preuzeti odgovornost za reforme pa ih prepušta Europskoj komisiji
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014-16. Jasno su pokazale da Vlada rast BDP-a temelji prije svega na očekivanom gospodarskom rastu glavnih vanjskotrgovinskih partnera, a tek malo na provedbi domaćih reformi za poboljšanje gospodarskog rasta, smatra Bajo.
Vlada je smjernicama indirektno potvrdila da ne želi inicirati i provoditi vlastite značajne strukturne reforme na rashodnoj strani proračuna, a pogotovo one s pozitivnim učincima u kratkom roku, nego će se u njihovu definiranju oslanjati na EU institucije. Tako će se sve nepopularne mjere strukturne fiskalne prilagodbe izravno vezati uz savjete Europske komisije, a ne uz Vladu i mjerodavna ministarstva. Takva bi „fiskalna strategija“ među hrvatskim građanima mogla pojačati odbojnost prema europskim ekonomskim integracijama, a najavljene "strukturne reforme" Vlade tome itekako idu u prilog, upozorava Bajo.
Nevjerojatno je da vlada nema novu strategiju upravljanja dugom
Iako ima problema s visinom javnog duga i strukturom proračunskog deficita i javnog duga, hrvatska još uvijek nema ni ažuriranu strategiju upravljanja javnim dugom ni zakon o javnom dugu. Većina je Članica EU-a izradila i ažurirala strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje od 2014-16. Uz postojeće nepovoljne fiskalne pokazatelje, upravo je nevjerojatno da Vlada nije pripremila novu strategiju, ni objavila ažurirana izvješća o visini i strukturi javnog duga, kalendarom zaduživanja itd., navodi Bajo.
Oslanjanje na privatizaciju
Od reformi koje Vlada planira provesti 2014. Godine, većina se odnosi na tehnička poboljšanja u sustavu od kojih se ne mogu očekivati pozitivni učinci u roku od šest mjeseci nakon ulaska u PPPD, i na ponovne promjene u poreznom sustavu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedan od značajnijih planiranih izvora za smanjenje javnog duga i proračunskog deficita jesu i primici od privatizacija.
Bajo upozorava da je problem što privatizacije nije moguće obaviti u šest mjeseci, a to je rok u kojem komisija očekuje konkretne rezultate mjera za smanjenje deficita.
Fiskalni potencijal predloženih Vladinih mjera za smanjenje deficita na prihodnoj strani je nizak i ograničen rashodnom stranom proračuna, te je jasno da vlada mora provesti nepopularne mjere, kakve su provodile zemlje koje su bile u proceduri prekomjernog deficita. To znači da možemo očekivati još najmanje dvije do četiri godine štednje kojima bi se državne financije dovele do održivog stanja, predviđa Bajo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati