Započela korizma, za vjernike vrijeme molitve, posta i dobrih djela

Započela korizma, za vjernike vrijeme molitve, posta i dobrih djela

Ilustracija: Shutterstock

NAKON završetka kršćanskog spomendana Pepelnice ili Čiste srijede, nakon ponoći započela je korizma koja se slavi 40 dana prije Uskrsa ne računajući nedjelje.

Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa kršćane pepelom uz riječi "spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti" ili "obratite se i vjerujte Evanđelju".

Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela.

Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa, odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, izuzev bolesnika.

Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od blagoslovljenih grančica palme ili masline blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Korizmenih 40 dana je spomen na vrijeme koje je Isus proveo u pustinji. Izuzete su nedjelje odnosno šest dana jer po kršćanskim običajima, nedjelja ili dan Gospodnji ne trpi posta.

Običaj nastao u IV. stoljeću

Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu potječe iz XII. stoljeća.

Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su primjerice vjernici prvog tisućljeća koji su počinili teški grijeh, morali provesti Korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu.

Do Drugog vatikanskog koncila post u katoličkoj Crkvi bio je obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja. Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a za vrijeme između post se preporučuje.

Promijenio se i način odricanja. Meso u današnjem društvu nema više onu vrijednost kao ranijih stoljeća i za ljude više ne znači nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta. Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša. Također su svakidašnje navike kao gledanje televizije, kompjutorske igre ili vožnja autom ograničene u korizmi. Primjerice u Austriji od 2007. postoji "autopost".

Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali promijeniti, a da bi se od njih i očistili od svećenika trebaju zatražiti sakrament pomirenja ili ispovjedi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara