Zbog 57 silovanja tijekom rata osuđeno 15 osoba: Neke žrtve umrle, neke ne žele svjedočiti

Ilustracija: Arhiva

ZBOG 57 slučajeva ratnog zločina silovanja u Hrvatskoj je dosad osuđeno 15 osoba, dok je od 1991. zbog ratnog zločina ukupno osuđeno 608 osoba, pokazuju podaci Državnog odvjetništva.

Silovanje ili neko drugo seksualno zlostavljanje, prema podacima MUP-a, tijekom Domovinskog rata možda je počinjeno nad 182 potencijalne žrtve, ali su neke od njih umrle ili tvrde da nisu bile silovane, navelo je Državno odvjetništvo u ažuriranom izvješću o kaznenim postupcima zbog ratnih zločina. Policija je došla do podataka o mogućim žrtvama nakon što je Državno odvjetništvo u suradnji s MUP-om i Ravnateljstvom policije dogovorilo koordinaciju u radu na tim predmetima.

Podaci su, navodi Odvjetništvo, prikupljeni od Ministarstva branitelja i zdravstvenim ustanovama, pri čemu su ostvareni kontakti s humanitarnim organizacijama i udrugama koje su pružale pomoć žrtvama Domovinskog rata. No, dodatnim provjerama utvrđeno je da su neke od potencijalnih žrtava u međuvremenu umrle, dok su neke osobe izjavile da nisu silovane ili su odbile mogućnost davanja iskaza.

Uz podatak iz svojih evidencija da je ratni zločin silovanjem sigurno počinjen na štetu 57 žrtava, pretežno žena, Državno odvjetništvo navodi da je u odnosu na 36 žrtava pokrenut kazneni postupak, dok je 15 poznatih počinitelja osuđeno zbog silovanja.

Od ratne 1991. do kraja 2013. zbog ratnih zločina gonjeno 3599 osoba, a 608 osoba osuđeno

Po podacima iz ažuriranog izvješća koje je Državno odvjetništvo objavilo na svojim internetskim stranicama, u Hrvatskoj je od 1991. do kraja 2013. zbog ratnih zločina pokrenut kazneni postupak protiv 3599 osoba. Nakon istrage državni odvjetnici su odustali od progona dijela osoba protiv kojih je pokrenut postupak jer je utvrđeno da nije riječ o ratnom zločinu ili nisu prikupljeni dokazi o njihovoj krivnji.

Istraga je vođena protiv 241 osobe, protiv 613 osoba u tijeku je prvostupanjski kazneni postupak na temelju podignutih optužnica, dok je protiv 608 osoba donijeta osuđujuća presuda. Za usporedbu, prema ranijim podacima koji se odnose na razdoblje od 1991. do rujna 2012., postupak zbog ratnog zločina pokrenut je protiv 3495 osoba, dok je bilo osuđeno 576 osoba.

U najvećem broju predmeta Državna odvjetništva pokretala su postupke protiv pripadnika bivše JNA, teritorijalnih obrana te vojnih i paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine. Ti su predmeti obilježeni nedostupnošću okrivljenika, često i svjedoka, pa su u velikom broju podignute optužnice ili su donesene presude iako su okrivljenici izvan dosega hrvatskih pravosudnih tijela.

Za razliku od njih, okrivljeni pripadnici hrvatskih Oružanih snaga dostupni su u gotovo svim predmetima. Pripadnici hrvatskih snaga gonjeni su u svim predmetima u kojima su prijavljeni poznati počinitelji i prikupljeni dokazi, pa je kazneni postupak pokrenut protiv 112 osoba, dok su 44 osuđene.

Državno odvjetništvo ističe da nisu točne tvrdnje da se nisu progonili ili se ne progone počinitelji ratnih zločina. Postupci protiv izvršitelja ili zapovjednika zločina pokrenuti su u svim predmetima u kojima su podnijete kaznene prijave protiv poznatih počinitelja i u kojima je bilo dovoljno dokaza.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara