Foto: Damir Krajač/Cropix

MINISTAR zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović predstavio je u Banskim dvorima nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prirode. "Ključni izazov pri izradi novog Zakona o zaštiti prirode vidjeli smo u činjenici da vlada opća percepcija kako zaštićena područja, kao i ekološka mreža u cjelini, blokiraju razvoj i investiranje i ne doprinose značajno poboljšanju kvalitete života", izjavio je ministar i naglasio da se ovim Zakonom stvara pravni okvir za poboljšanje investicijske klime.

"Cilj ovih izmjena je poboljšavanje investicijske klime u kontekstu zaštite prirode, ali i podizanje svijesti svih građana da je zaštita prirode nešto dobro i korisno što dugoručno utječe na njihovu kvalitetu života", objasnio je Zmajlović i rekao da ne očekuje da će se ta percepcija promijeniti donošenjem ovog Zakona. "Ali on je pokazatelj naše misije da kroz rad s građanima do te promjene percepcije dođemo".

U Ministarstvu su istaknuli i da su ključne promjene u odredbama koje se odnose na ekološku mrežu, zaštićena područja i ophođenje s vrstama. Tako su u području ekološke mreže - Natura2000 uvedene promjene kojima će se ekološka mreža postaviti kao platforma razvoja. U segmentu zaštićenih područja uvode se promjene koje će pridonijeti poboljšanjima u upravljanju zaštićenim područjima, dok se u segmentu ophođenja s divljim vrstama, strogo zaštićenim divljim vrstama i stranim vrstama uvode promjene koje će bolje urediti postupanje s njima u cilju očuvanja bioraznolikosti RH.

Nakon što je predstavio Zakon, ministar se osvrnuo i na HE Omblu i rekao da u kontekstu ovog Zakona "to nema veze". Postupak za ishođenje dozvola započeo je davnih '90-ih godina i okončan krajem '90-ih godina, podsjetio je ministar Zmajlović i rekao da se tada radila i studija utjecaja na okoliš, no da tada na snazi nisu bile i nisu se primjenjivale direktive o staništima.

"Mi kao ozbiljna i odgovorna zemlja, koja za nekoliko mjeseci ulazi u EU, ne možemo ulaziti u one investicije, bez obzira što formalno-pravno postoje dozvole, koje nisu u skladu s europskim direktivama. To bi bilo licemjerno", rekao je Zmajlović.

Zmajlović je rekao da je zato i inzistirao na dodatnim istraživanjima koja su završena, ali još nisu javno prezentirana.

"Neslužbene informacije govore da su utvrđene endemske vrste koje bi bile ugrožene takvom investicijom. I moje mišljenje je da se u nju ne bi trebalo ići, no konačnu će odluku donijeti Vlada. I HEP, kao investitor", rekao je Zmajlović.

Zmajlović kaže i da bi moguća procedura mogla biti i utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa, no podsjeća da bi to značilo još nekoliko godina posla i novca što se ne isplati.