"MISLIM da je Putin htio srediti Ukrajince, pobijediti NATO te podijeliti SAD i Europu. Međutim, dobio je sasvim suprotno. Ukrajina još nije pala i mi smo ujedinjeniji nego ikad prije te smo mi kao NATO savez jako spremni. Dakle, Putin je dobio suprotno od onoga što je htio. Ima još više NATO snaga na svojim granicama i mislim da je strateški pogriješio, da se preračunao.

Mislim da Ukrajina može pobijediti u ovom ratu. Jako je teško, međutim moramo pomoći Ukrajini kao što i činimo te ćemo to nastaviti činiti koliko god je potrebno", rekao je admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, gostujući u Dnevniku HTV-a.

Upitan što može okončati rat u Ukrajini, admiral Bauer je rekao kako je puno mogućnosti.

"Jedna je da će jedna od ove dvije strane pobijediti ili, ono što je vjerojatnije, da neće biti jasnoga pobjednika i u toj situaciji se nadamo i očekujemo početak pregovora kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje za razrješavanje ovoga spora. Ukrajina je u pobjedničkoj poziciji. Teško je reći kako će to na kraju završiti", dodao je.

Sigurnosna situacija i Europi i svijetu zbog rata u Ukrajini te pozicija i daljnja strategija NATO-a bile su teme i posjeta predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a admirala Roba Bauera Zagrebu. Susreo se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, a na razgovoru je bio, među ostalima, i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Robert Hranj. Primio ga je i predsjednik vlade Andrej Plenković. Admiral Bauer bio je i gost na saborskom Odboru za obranu, a posjetio je i Ministarstvo obrane gdje ga je primio ministar Banožić.

O hrvatskoj vojsci

Admiral Bauer stupio je na dužnost prije godinu dana, a ovo je njegov prvi posjet Hrvatskoj na toj funkciji. Upitan kako ocjenjuje spremnost i opremljenost Hrvatske vojske u kontekstu članice NATO-a, Bauer je za Dnevnik rekao kako Hrvatska može ponuditi puno.

"Hrvatska je uključena u brojne misije poput one na Kosovu, u Iraku te sudjeluje u različitim borbenim skupinama koje se trenutno formiraju kako bismo se mogli dobro postaviti na istočnoj strani", rekao je Bauer.

U sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a Hrvatska šalje 70 vojnika u Mađarsku. 

"Sada općenito radimo na planiranju i planiranju za borbene skupine poput one u Mađarskoj i o tome postoji li potreba za više vojnika. Bude li potrebe, i to je moguće, razgovarat ćemo o tome, no trenutno je točno što ste rekli u vezi broja vojnika", rekao je Bauer odgovarajući na pitanje hoće li biti potrebe za angažiranjem dodatnih snaga.

O NATO-u

Zbog Ukrajine prvi put je donesena odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a. Upitan u kojem smjeru će ići snaženje obrambene spremnosti Saveza, Bauer je odgovorio:

"Ono što je zanimljivo, unutar nekoliko tjedana nakon invazije Ruske Federacije na Ukrajinu bilo je do 40 tisuća snaga pod zapovjedništvom vrhovnog zapovjednika u Europi i to je više od snaga spremnosti u NATO-u, imali smo veći broj nego što smo očekivali, to je jako važno za međunarodnu zajednicu. Važno je da smo pokazali da možemo brzo reagirati i ne samo da su oni bili na terenu nego su bili i na moru i u zraku, i tamo su bili jako brzo", rekao je.

"Kao prvo, što se tiče Ukrajine, mislim da trebamo pogledati kakav je naš odgovor na ponašanje Rusije u Bjelorusiji i Ukrajini, gledamo koji će biti broj snaga na istočnoj strani. Kao drugo, trebamo pratiti tehnološki razvoj u svijetu, kibernetička i pomorska sigurnost. Moramo biti spremni na svim frontama kako bi se borili protiv neprijatelja poput Rusije. Trebamo odgovoriti ispravnim brojem snaga i u pravo vrijeme", poručio je Bauer.

Otkad je krenula invazija na Ukrajinu, pogotovo u početku, dosta se debatiralo u javnosti hoće li se nestabilnost pojaviti i na području Zapadnog Balkana. Govoreći o aktivnostima na tom području, Bauer je rekao da je NATO uključen u nekoliko stvari.

"Prisutni smo u misiji KFOR na Kosovu, imamo sjedište u Sarajevu, a imamo i nekoliko kontakt-točaka između sjedišta i predstavnika u državama na Zapadnom Balkanu kako bismo bili sigurni da svi rade na stabilnosti u regiji, kako bi ljudi shvatili da je potrebno pronaći mirna rješenja za nesuglasice koje postoje", rekao je.

Novi strateški koncept NATO-a

Nakon desetak godina usvaja se novi strateški koncept NATO-a na summitu u Madridu u lipnju.

"Jedna od velikih razlika je to što je Rusija prije 10 godina bila naš partner. Sada, zbog ovoga što se događa, moramo zaključiti da su nam Rusi neprijatelji. To je broj jedan. Broj dva, zbog onoga što se događa u Gruziji, Krimu i sada u Ukrajini, mi kao NATO savez krećemo iz perioda gdje smo išli u operacije odgovora na krize, operacije gdje smo mi bili ti koji smo odabrali odlazak u neku državu kako bismo joj pomogli, vrijeme je bilo na našoj strani.

U ovoj situaciji to je sada već zajednička obrana koja je puno važnija. Vrijeme nije na našoj strani zbog toga što netko drugi odlučuje da želi napasti NATO, ako do toga dođe, i moramo biti spremni. Više se radi o spremnosti. To više nije naš izbor, nego je potreba da budemo spremni. Da budemo drugi u ratu, to nije opcija koju preferiramo. Dolazimo do jedne važne promjene", rekao je Bauer.

"Također, radi se i o jednom potpuno drugačijem neprijatelju. U Afganistanu i Iraku borili smo se protiv vrlo ozbiljnog neprijatelja što je bilo jako teško, a sada se moramo boriti na svim poljima - na moru, u zraku, na tlu i u kibernetičkom prostoru", zaključio je Bauer.