Afere u 2009: Nešto je trulo u firmama koje imaju Hrvatsku u imenu
Tekst: Petar Vidov
Foto: Cropix
AKO ŠEFOVI državnih firmi u 2010. išta neće poželjeti, onda je to da im bude isto kao i lani. Odlazak Ive Sanadera pustio je duha iz boce, a afere koje su se godinama gomilale napokon su pukle. Redali su se skandali u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Hrvatskoj poštanskoj banci, Hrvatskoj elektroprivredi... Rijetke su firme koje imaju Hrvatsku u nazivu, a da na njih nije bila skrenuta pozornost Državnog odvjetnika i Uskoka.
Index vam povodom nove 2010. donosi pregled najvećih afera koje su proteklih 365 dana punile novinske stupce, a ranije spomenutim "ponosima Hrvatske" treba dodati još i Podravku, Imunološki zavod, kao i Inu, Hypo banku i "aferu kamioni", koje su aktualizirane na ovaj ili onaj način.
Hrvatske željeznice - fiktivne fakture, off shore računi, uređaji koji ne rade, preskupe kočnice i retardirani retardant
Iako je 90 posto prljavog rublja u medije izašlo nakon što je HDZ-ov veliki šef bez opravdanja pobjegao iz Banskih dvora, nisu se afere počele nizati tek 1. srpnja. U Hrvatskim željeznicama rano su otvorili godinu. Nered u resoru Božidara Kalmete na smjenu je počeo izlaziti smjenom Davorina Kobaka, bivšeg predsjednika Uprave Holdinga Hrvatskih željeznica, nakon što je otkriveno da je s bivšim šefom Željeznica Srbije Milakom Šarančićem pokušao utajiti 3 milijuna eura državnog novca. Kobak je kasnije tvrdio da nije smijenjen zbog afere, već je ministar želio da na njegovo mjesto dođe mlađi i perspektivni kadar. Sličnu je stvar tvrdio i Kalmeta. Pa je na Kobakovu poziciju postavio "mladog i perspektivnog" 50-godišnjaka Zorana Popovića.
Samo mjesec dana kasnije u javnost je izašlo famozno pismo Ivana Medaka "barba Luki" Bebiću, u kojem Medak traži bolje zaposlene u HŽ-u koje mu je Bebić, kako kaže, obećao. Medakovo ime opet je isplivalo koji mjesec kasnije, ali ovoga puta više nikome nije bilo do smijeha. Medak je, naime, završio u pritvoru pod optužbom da je bio odgovoran za nabavu retardanta kojim su se premazivale tračnice, a zbog kojeg je došlo do tragične željezničke nesreće u Rudinama u kojoj je poginulo šest osoba, a deseci su ozlijeđeni. Zbog te se nesreće prvi put ozbiljno zatresla fotelja Božidara Kalmete, ali premijerka Jadranka Kosor odbila je njegovu ostavku.
Pod svjetla reflektora nedugo zatim ponovo je došao i Davorin Kobak. Bivši direktor HŽ-a uhićen je zajedno sa bivšom direktoricom AGIT-a, kćeri poduzeća HŽ Cargo, i njenim pomoćnikom Andrijom Sarićem. Optužba je glasila da su preko fiktivnih faktura izvlačili novac iz HŽ-a i prebacivali ga na svoje off-shore račune čime su navodno oštetili državu za 2,5 milijuna eura! U tome im je navodno pomagao i Vladimir Basiljević iz Željeznica Srbije.
Nisu to nažalost bile jedine afere u HŽ-u; Državno odvjetništvo pokrenulo je istragu i zbog kupnje mobilnih uređaja za prodaju karata, na koje je potrošeno 10 milijuna eura, a koji nikad nisu profunkcionirali, kao i zbog kupnje kočnica po cijeni 1,5 milijuna većoj od optimalne ponude. Dodajmo tome i još dvije velike željezničke nesreće koje su potresle javnost; izlijetanje teretnog vlaka u Rijeci, te nedavni sudar na Glavnom kolodvoru u Zagrebu prilikom čega je više od 50 ljudi ozlijeđeno. Premijerka je nakon toga čak najavila da će smijeniti resornog ministra Kalmetu, ionako načetog aferama u HAC-u, ali se predomislila, navodno zbog stranačkih pritisaka.
Hrvatska elektroprivreda - spržene milijarde, Rade Buljubašić i razbacivanje parama na sve strane
Možda se čini da je po broju afera Hrvatske željeznice teško nadmašiti, ali ta je firma mala beba prema svim mutnim poslovima HEP-a i HAC-a koji su proteklih mjeseci isplivali na površinu. Pa počnimo s Hrvatskom elektroprivredom - firmom koja je cijenu na međunarodnom tržištu kupovala po najskupljoj mogućoj cijeni, a zatim je prodavala u BiH po najjeftinijoj tarifi. Na ovaj način je "sprženo" oko milijardu kuna državnih sredstava!
To je samo najveći HEP-ov grijeh, ali nipošto nije jedini. Kako možemo zaboraviti slučaj Rade Buljubašića, fantomskog zaposlenika ove državne firme koji je primao plaću, a zapravo je radio u HDZ-u! Buljubašića je, prema vlastitom priznaju, u HEP-u zaposlio Ivo Sanader i to u znak zahvalnosti jer mu je osigurao glasove australskog iseljeništva u trenutku kad se s Ivićem Pašalićem borio za mjesto šefa stranke. Naravno da Sanader zbog toga nikad nije ispitan.
Tu su zatim i unajmljeni stanovi u Zagrebu za koje je HEP isplaćivao vrtoglave svote, a u njima žive šefovi firme. Neke se druge face u HEP-u, pak, nisu zadovoljile unajmljenim stanovima; umjesto toga su ih otkupili od HEP-a po smiješno niskim cijenama. Trošilo se i na skupe automobile, kako bi se šefovi HEP-a unatoč krizi mogli voziti sigurno i luksuzno, a nikad nije objašnjena ni imovina bivšeg predsjednika Uprave Ivana Mravka koji je još prije dvije godine optužen za iznuđivanje novca od kooperanata. Kap koja je prelila čašu bila je zajednička afera HEP-a i HAC-a, a u kojoj je HEP za 300 milijuna kuna kupio elektroopremu od Hrvatskih autocesta iako su sve uključene strane znale da se HEP ne može zakonski uknjižiti kao vlasnik kupljenih objekata. Ivan Mravak i kompletna Uprava HEP-a nakon toga su smijenjeni, ali pred zakonom dosad za ništa nisu odgovarali.
Hrvatske autoceste - tuneli, luksuzni automobili, Pelješki most, nepostojećih sedam milijardi kuna, Pocrnići, Žužuli, Livakovići, Kalmete, seks, droga, rokenrol...
A kad govorimo o smjeni uprave, ne možemo se ne dotaknuti jedne koju smo jako dugo čekali i do koje je došlo prije svega zahvaljujući Indexovim tekstovima. Radi se, naravno, o Hrvatskim autocestama, ovogodišnjem apsolutnom prvaku po količini afera zbog kojih će, šuškaju kuloari bliski Vladi, Božidar Kalmeta vrlo brzo postati bivši ministar. Čeka se samo prikladan trenutak da se HDZ riješi tog tereta, a da istovremeno ne izgleda kako su ga smijenili zbog afera što bi bilo ravno priznanju.
Hrvatske autoceste mjesto u ovom pregledu afera za 2009. godinu zaslužile su s tri velika i pregršt malih skandala. Najpoznatija je svakako afera oko farbanja tunela Sv. Rok i Mala Kapela. Taj je posao obavljala tvrtka Skladgradnja i prilikom toga navodno oštetila državu za 22 milijuna kuna. Na Remetincu zbog ovog kaznenog djela i dalje borave direktor Skladgradnje Slaven Žužul, kao i bivši predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo i bivši član Uprave Marijo Lovrinčević. Oni su, zajedno, s Ivicom Mlinarevićem smijenjeni nedugo prije uhićenja, a preživio je tek Josip Sapunar kojeg je navodno spasio tek iznimno dobar odnos sa Božidarom Kalmetom i Zdravkom Livakovićem.
Spomenuti Livaković je također "digao sidro" nedugo prije nego je policija zakucala na vrata. Prema službenoj verziji ostavku na mjesto državnog tajnika (pa tako i šefa Nadzornog odbora HAC-a i HC-a) dao je jer želi više vremena provoditi s obitelji. Neslužbeno, smijenjen je i zamišljen kao žrtveno janje koje će preuzeti Kalmetin dio krivnje, ali plan, zasad se čini, nije uspio baš najbolje. Livaković je, inače, direktan akter afere oko skupih automobila koje su šefovima HAC-a kupovali kooperanti s obzirom da se u jednom od tih automobila i sam vozio.
Već je i ranije Livaković bio pod istragom DORH-a zbog izgradnje preskupe Kalmetine, čiji je budžet probijen za više od 300 milijuna kuna. Slučaj je svojevremeno zatvoren bez ikakvih zaključaka, a navodno se istražitelji spremaju opet zaviriti u izgradnju te brze ceste prigodno u narodu nazvane prema ministru prometa. No, to je slučaj koji ipak spada u nadležnost Hrvatskih cesta, a da ne bi ispalo kako nemaju i oni friških afera, treba spomenuti i slučaj famoznog "Vukelićevog mosta" koji spaja ništa s ničim, a sasvim slučajno bi s Karlovcem trebao vezati vikendicu ministra Branka Vukelića i restoran njegovog brata.
No, vratimo se još malo na Hrvatske autoceste, koje su također pod istragom zbog sumnjivog zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, među kojima se najviše ističe fantomski zaposlenik Josip Pocrnić, čiji je politički patron navodno njegov sugrađanin Darko Milinović. Ali Pocrnić je ipak sitna riba prema HDZ-ovim kadrovima koji su u HAC-u uhljebljeni na direktorskim pozicijama, a o kojima je Index tijekom godine opsežno izvještavao.
Za kraj smo ostavili HAC-ov kapitalni grijeh; sklapanje ugovora o izgradnji teških sedam milijardi kuna bez osiguranih sredstava što će državu koštati stotine milijuna kuna u penalima. Svi su ugovori, prikladno, sklopljeni u predizbornoj kampanji za lokalne izbore, a šefovi HAC-a su nam u više navrata pokušali objasniti kako su ih sklopili "u dobroj vjeri", iako su time svjesno prekršili Zakon o javnoj nabavi. Na to se može nadovezati i priča o famoznom Pelješkom mostu, koji je stopiran do daljnjeg ali i dalje je u planovima, a od čije će gradnje navodno direktno profitirati nekoliko visokopozicioniranih političara i njima bliskih osoba koje su "u pravo vrijeme na pravom mjestu" kupili ogromne površine zasad bezvrijednog zemljišta.
Hrvatska poštanska banka - pošto kredit?
Podvige kvarteta firmi koji u imenu ponosno nose Hrvatsku završit ćemo s Hrvatskom poštanskom bankom, čiji su čelnici najnoviji stanovnici Remetinca. Svi odreda su uhićeni zbog sumnjivog izdavanja kredita, a uskoro bi im se iza rešetaka navodno trebao pridružiti i odavno smijenjeni šef Uprave HPB-a Josip Protega koji trenutno uživa na skijanju u Austriji. Možemo se samo nadati da nema strano državljanstvo, inače bi se lako mogao pridružiti elitnom društvu bjegunaca koje predvodi Branimir Glavaš, a koji su problem optužbi za kriminalne radnje riješili emigracijom.
Hypo banka - pošto Sanader?
No, daleko je to od kraja našeg godišnjeg pregleda afera. Prikladno je da nakon HPB-a spomenemo još jednu banku, iako se radi o slučaju kojeg je već dobro nagrizao naftalin. Problematiku Hypo banke i njenog ulaska u Hrvatsku ovih su dana ponovno potegli austrijski i njemački istražitelji, a uz nju se vežu neka vrlo bombastična imena poput Miroslava Kutle, Milana Bandića i, šećer na kraju, Ive Sanadera. Kojeg strani istražitelji drže pod lupom zbog navodnog primanja pozamašnih nagradnih svota jer je pomogao Hypu da uđe u Hrvatsku, odnosno jer je sudjelovao u nekim vrlo čudnim kreditima.
Podravka + Ina + škverovi = Polančecova "ostavka"
A na Sanaderovu adresu istražitelje je, ali one domaće, pokušao nedavno poslati i Stjepan Mesić, kojem nije jasna prodaja Ine mađarskom MOL-u. Sumnjiv dogovor u kojem su Mađari dobili kontrolni paket Ine dogovorio je, prema Mesićevim tvrdnjama, Damir Polančec, a u svemu tome mu je Sanader "držao svijeću" odbijavši bilo kakve razgovore s šefovima Ine.
Spomenuti Polančec zbog toga je ostao i bez fotelje ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade, iako je glavni razlog njegove smjene (pardon, ostavke) bila Podravka. Ta je koprivnička firma bila poprište jedne od najvećih ovogodišnjih afera, kompleksnog "plana Spice" preko kojeg su menadžeri Podravke htjeli preuzeti kontrolu nad kompanijom koristeći novac kompanije za kupnju većinskog paketa dionica. Neprijateljsko preuzimanje neslavno je propalo nakon što je slučaj završio u medijima, a Polančec je morao odstupiti iz Vlade iako se pravdao da o ničemu nema pojma. Vjerojatno ne zna puno više ni o privatizaciji brodogradilišta, s obzirom da je taj kolosalni projekt koji se priprema gotovo 20 godina neslavno propao u prvom krugu privatizacija, a što će biti u drugom samo nebo zna.
Rončevića kamioni "dovezli" na sud
Polančec nije jedini ministar / bivši ministar koji je završio pod medijskom paljbom zbog afera u njegovom resoru. Još je gore bilo Berislavu Rončeviću, bivšem ministru obrane, kojem je napokon skinut imunitet i protiv njega podignuta optužnica zbog prastare "afere kamioni". Rončević i njegov bivši pomoćnik Ivo Bačić pred sudom će morati dokazati da nisu oštetili državni proračun za 10 milijuna kuna nabavom preskupih kamiona. U međuvremenu su se pojavila informacije i da su sličnu praksu koristili i prilikom nabave ruskih helikoptera, prilikom čega je navodno zamračeno oko pet milijuna dolara, ali to je slučaj kojim se DORH tek treba pozabaviti.
Je li nam to cjepivo protiv svinjske gripe stvarno bilo potrebno?
S obzirom na ogroman broj "afera teške kategorije" koje su krasile novinske naslovnice, za kraj smo ostavili jednu aferu koja nije bila dovoljno popraćena. A trebala je biti. I zbog koje bi ministar zdravstva u normalnoj državi ekspresno bio prisiljen na politički harakiri. Ali ne i Darko Milinović. Radi se, naravno, o cjepivu protiv svinjske gripe. Na njega su potrošeni pusti milijuni, zbog njega su ljudi ušutkavani i dobivali otkaze, a na kraju se mora postaviti pitanje - je li nam doista trebalo?
Dr. Srećko Sladoljev iz Imunološkog zavoda cijelu priču zakotrljao je izjavom da je potrošeno 330 milijuna za neprovjereno cjepivo i diskretno sugerirao da netko u Zavodu pogoduje tvrtki Novartis. Za nagradu što je Vladu i DORH pozvao da ispitaju stanje u Zavodu i moguće razbacivanje državnim novcem dobio je otkaz čime je "zviždačima" poslana i više nego jasna poruka - "ne zviždite!"
No, priča o cjepivu ide dalje. Kad je famozni spas od svinjske gripe napokon stigao do hrvatskih liječnika građani su se, prije svega zahvaljujući šefu ministarstva zdravstva, više bojali gripe nego cjepiva! Milinović je, naime, odlučio da svi moraju potpisati pristanak da se cijepe na vlastiti rizik zbog čega se dodatno proširilo uvjerenje da cjepivo nije sigurno. Pa će na kraju tko zna koliko desetaka milijuna kuna završiti u smeću jer cjepivo, naravno, ima rok trajanja.
Jedino što u Hrvatskoj, čini se, nema rok trajanje su afere koje niču na sve strane i strpljenje hrvatskih građana prema političkoj garnituri koja ih je iznjedrila. Pa u tom tonu ostaje nam samo da toj istoj garnituri poželimo sretnu i aferama ispunjenu Novu 2010. godinu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati