BIVŠI pobunjenički vođa iz Konga osuđen je na 30 godina zatvora zbog ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, javlja BBC.

Osuđen po 18 točaka optužnice

Bosco Ntaganda, kojeg zovu “Terminator”, osuđen je po 18 točaka optužnice među kojima su ubojstva, silovanja, držanje seksualnog roblja i korištenje djece kao vojnika. Ovo je do sada najduža kazna ikad donesena na Međunarodnom kaznenom sudu.

Tijekom izricanja presude Ntaganda, odjeven u tamno odijelo, slušao je suca Roberta Fremra dok je čitao ogromnu listu zločina - od silovanja i držanja djece kao seksualnog roblja - koje su počinili pobunjenici pod njegovim vodstvom. 

Sud odlučio da "Terminator" nije zaslužio doživotni zatvor

Fremr je posebno istaknuo slučaj 13-godišnje žrtve silovanja koja je morala ići na niz operacija te je razvila strah zbog kojeg je napustila školovanje. Rekao je i kako ovdje nema nikakvih olakotnih okolnosti za okrivljenika, no da unatoč “ozbiljnosti i stupnju krivnje” nije zaslužio doživotni zatvor. Ntaganda je već uložio žalbu na presudu.

Prva osoba osuđena za držanje seksualnog roblja

Ntaganda je prva osoba koja je na Međunarodnom kaznenom sudu osuđena za držanje seksualnog roblja te četvrta osoba koja je osuđena nakon što je ovaj sud osnovan 2002. godine. 

"Terminator" rođen 1973. u Ruandi, pobjegao u Kongo kao tinejdžer

46-godišnji bivši pobunjenik rođen je 1973. godine u Rwandi gdje je i odrastao. Bježeći kao tinejdžer od napada na Tutsije otišao je u Kongo gdje se prelio sukob.

Tijekom 2002. i 2003. godine bio je vođa pobunjeničke skupine koja je imala pod kontrolom regiju Ituri u Kongu.

Međunarodni kazneni sud digao je optužnicu protiv "Terminatora" 2006. godine

2006. godine međunarodni kazneni sud digao je optužnicu protiv njega zbog regrutiranja djece vojnika u Ituriju. Dvije godine kasnije vodio je trupe koje su u Kiwanjiju masakrirale 150 ljudi.

Sljedeće godine, 2009., pristupio je nacionalnoj vojsci Konga gdje je postao general. Tamo je ostao do 2012. godine kada je s još stotinama vojnika dezertirao i bio jedan od osnivača nove pobunjeničke skupine M23. Njegovi borci kasnije su zauzeli grad Gomu na istoku zemlje. U tom sukobu najmanje 800.000 ljudi je izbjeglo. Pobunjeničku grupu M23 porazila je vojska Konga 2013. godine.

Predao se u američkoj ambasadi 2013. godine

Iste  godine predao se u američkoj ambasadi u gradu Kigali Rwandi nakon podjele u njegovoj grupi. Stručnjaci su zaključili kako je razlog njegove predaje to što se nalazio u opasnosti nakon što je izgubio bitku za vodstvo unutar pobunjeničke grupe M23.

Ntaganda osuđen zbog zločina počinjenih u regiji Ituri

Danas mu je izrečena kazna od 30 godina zatvora zbog ratnog zločina na Međunarodnom kaznenom sudu.

Ovog srpnja tročlani sud osudio je Ntagandu krivim po 18 točaka optužnice za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti počinjen u Ituriju, sjeveroistočnoj regiji bogatoj mineralima, u periodu od 2002. do 2003. godine.  Ntaganda je bio “glavni vođa” koji je izdavao naredbe “za ubojstvo civila”, rekao je Fremr tijekom presude.

Tužitelji su tvrdili da je Ntaganda bio glavna osoba koja je planirala i vodila operacije pobunjeničke grupe Unija patriota Konga i njihovog militarnog krila Patriotskih snaga za oslobođenje Konga.

Na plantaži banana pobili 49 ljudi

Naoružana skupina vodila je napade protiv ljudi koji nisu bili pripadnici etničke grupe Hema.
Tijekom jednog napada  njegovi borci zarobili su i ubili 49 ljudi na plantaži banana koristeći palice, noževe i mačete.

“Na polju su pronađeni muškarci, žene, djeca i bebe. Neka tijela bila su gola, neka sa zavezanim rukama, a nekima su glave bile smrskane. Nekim tijelima bile su izvađene utrobe ili su na drugi način unakažena”, rekao je Fremr.

Sud je Ntagandu osudio i za ubojstvo katoličkog svećenika za vrijeme napada u toj regiji.

Sukobi u Kongu - "rat za prirodne resurse"

Inače, od 1999. otkad traju borbe pobunjeničkih grupa za prevlast nad ovom regijom bogatom mineralima ubijeno je više od 60.000 ljudi.

Sukobi u Kongu smatraju se najsmrtonosnijima od Drugog svjetskog rata, a kongoanski ginekolog Denis Mukwege, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, nazvao ih je "ratom za prirodne resurse" i pritom istaknuo da se u njegovoj državi proizvodi oko 70 posto svih ruda korištenih u industriji elektroničkih uređaja. 

Međunarodni kazneni sud osnovan 2002. godine

Inače, svi osuđeni na ovom sudu do sada dolaze iz Afrike. Međunarodni kazneni sud osnovan je na temelju Rimskog statuta i počeo je djelovati 1. srpnja 2002. Ratificirale su ga 123 zemlje nad čijim teritorijima sud ima nadležnost. Među njima nisu Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.