SDP-OVA Mirela Ahmetović ocijenila je da je jedanaesti antiinflacijski paket mjera "još jedan dokaz vladinog zamagljivanja stvarnosti" te ustvrdila da će kroz novi paket mjera "bogati postati još bogatiji, krupni kapital će trljati ruke, a siromašniji će potonuti na dno".

"To je jedina istina o Plenkovićevoj inflaciji i ekonomskoj manipulaciji kojoj napokon moramo stati na kraj", rekla je Ahmetović tijekom slobodnih saborskih govora uime Kluba SDP-a.

Ahmetović (SDP): Za inflaciju odjednom krive plaće medicinskih sestara, učitelja i čistačica

Upozorila je da novca u državi ima, ali da završava "kod foteljaša u sportskim savezima, u tuđim džepovima i kod ministara koji, kako sami kažu, inflaciju nisu ni osjetili".

Navela je i da se slušaju bajke o "pregrijavanju ekonomije", pri čemu su za inflaciju odjednom krive plaće medicinskih sestara, učitelja i čistačica. Premijer im poručuje da će im "ohladiti plaće" jer javni sektor previše troši, kazala je, upitavši se gdje je ta briga bila uoči izbora 2024.

Smatra da je tada nekritičko podizanje plaća i koeficijenata bilo čisti predizborni inženjering i propagandni trik na koji je, nažalost, nasjeo znatan broj građana, vjerujući u bajke o dostojanstvenom životu. "To predizborno povećanje bila je klasična Plenkovićeva medvjeđa usluga. Građanima je napravio privid bogatstva, a zapravo ih je gurnuo u još dublje siromaštvo", rekla je Ahmetović.

Dabro (DP): Vratiti izborna prava Hrvatima izvan Hrvatske

Josip Dabro (Klub Domovinskog pokreta) založio se za vraćanje izbornih prava Hrvatima izvan Hrvatske te ustvrdio da je danas izvan Hrvatske oko milijun hrvatskih državljana, od kojih je oko 700 tisuća s ustavnim pravom glasa. Naveo je da izborne jedinice u Hrvatskoj imaju prosječno 350 tisuća birača, a za razliku od državljana izvan Hrvatske, u Hrvatskoj su svi punoljetni državljani upisani u registar birača.

Smatra da to nameće obvezu državi da na isti način riješi pitanje registra birača, čime bi broj registriranih birača izvan Republike Hrvatske bio dva puta veći od prosječnog broja birača izbornih jedinica u Hrvatskoj.

"To mora biti osnova njihovog zastupanja u Hrvatskom saboru, a ne dnevnopolitičko pogađanje s pozicija interesa u borbi za vlast. Hrvati izvan Hrvatske prema načelu jednakog političkog prava i prava na zastupanje moraju imati isti broj zastupnika kao u ostalim izbornim jedinicama, izuzev XII. izborne jedinice", rekao je Dabro.

Rješenje vidi u državnom ustavotvornom referendumu koji bi raspisao Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.

Polović (Možemo): Hrvatska među najgorima po broju poginulih u prometu

Draženka Polović (Klub Možemo!) upozorila je da je, prema podacima Eurostata, Hrvatska među najgorim državama u EU po broju poginulih u prometu, jer europski prosjek iznosi 46 poginulih na milijun stanovnika, a Hrvatska je prošle godine imala čak 67 poginulih. Tragičniju prometnu bilancu imaju samo Bugarska i Rumunjska.

Polović je kazala da se nakon devet poginulih u 48 sati više ne može govoriti o izoliranim incidentima, ocijenivši kako odgovornost ne snose samo nesavjesni vozači već i državne institucije koje godinama nisu uspjele osigurati dosljednu provedbu zakona.

Hrvoje Zekanović (Klub HDZ-a) smatra da je razlog većeg broja poginulih u našoj zemlji i to što motociklisti i turisti čine znatan udio stradalih, jer je Hrvatska turistička destinacija. Poručio je i Polović da građani ginu i u Zagrebu zbog loše prometne infrastrukture, za koju je odgovoran Grad Zagreb.

Jeckov (SDSS): Deficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima premašio tri milijarde eura

Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) problematizirala je uvoz hrane, upozorivši da je vanjskotrgovački deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda prošle godine dosegnuo tri milijarde eura, što je više od tri posto BDP-a. Navela je da se taj deficit, u odnosu na 2013. godinu kada smo ušli u EU, gotovo utrostručio. Posebice zabrinjavajućim smatra rast deficita u sektoru voća i povrća, koji je povećan s 205 milijuna na više od 500 milijuna eura godišnje.

Ističući kako značajan dio poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji proizvodnje, Jeckov je kazala da se čeka donošenje zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, iako je DP-ov ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić njegovo donošenje obećao u prvoj polovici ove godine.

Dabro odgovorio Jeckov: Zakon je u načelu izrađen i gotov

To je izazvalo više reakcija zastupnika DP-a, a Josip Dabro kazao je da je zakon u načelu izrađen i gotov.

"S novim zakonom će poljoprivrednim zemljištem upravljati država i onda ćemo imati jedan jedinstveni smjer, a ne kao zadnjih deset godina kada smo u poljoprivrednoj politici imali preko 500 različitih politika poljoprivredne proizvodnje", kazao je.