ZEMLJA se sve brže zagrijava, što je rezultiralo povijesnom sušom, smrtonosnim poplavama i neobičnim otapanjem leda na Arktiku. Zagrijavanje također uzrokuje stalni porast razine mora, za koji znanstvenici kažu da će se nastaviti još desetljećima.

Nova studija Climate Centrala, neprofitne istraživačke skupine, pokazuje da će otprilike 50 velikih obalnih gradova morati provesti dosad nezabilježene mjere prilagodbe kako bi se spriječilo da uzdizanje mora proguta najnaseljenija područja, piše CNN.

Analiza provedena u suradnji s istraživačima sveučilišta Princeton i Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizualnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planet prosječno zagrije tri stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina u 19. stoljeću.

Koji su scenariji?

Klimatski znanstvenici izvijestili su u kolovozu da je svijet već oko 1.2 stupnja topliji nego u predindustrijsko doba. Temperature bi trebale ostati ispod povećanja od 1.5 stupnjeva, što je kritični prag kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatske krize. No čak i u najoptimističnijem scenariju, pri kojem globalne emisije stakleničkih plinova danas počinju opadati i do 2050. godine padaju na nulu, globalna temperatura i dalje će doseći prag od 1.5 stupnja prije nego što počne padati.

U manje optimističnim scenarijima, gdje se emisije nastavljaju penjati i nakon 2050. godine, planet bi mogao doseći povećanje od tri stupnja već u šezdesetim ili sedamdesetim godinama 21. stoljeća, a oceani će nastaviti rasti desetljećima nakon toga prije nego što dosegnu vrhunce. "Današnje odluke odredit će naš put", rekao je Benjamin Strauss, glavni znanstvenik Climate Centrala i vodeći autor izvješća.

Istraživači Climate Centrala koristili su globalne podatke o nadmorskoj visini i broju stanovnika za analizu dijelova svijeta koji će biti najugroženiji zbog porasta razine mora i koji su uglavnom koncentrirani u azijsko-pacifičkoj regiji. Male otočne države u opasnosti su od gotovo potpunog gubitka zemljišta, kaže se u izvješću, a osam od 10 područja najviše izloženih porastu razine mora nalazi se u Aziji. Približno 600 milijuna ljudi izloženo je poplavama prema scenariju zagrijavanja od tri stupnja.

Što ako temperatura poraste za 3 stupnja?

Ako Zemlja dosegne povećanje od tri stupnja Celzija, Climate Central procjenjuje da će otprilike 43 milijuna ljudi u Kini živjeti na području za koje se predviđa da će biti ispod razine plime do 2100. godine, a 200 milijuna ljudi će živjeti u područjima kojima prijeti porast razine mora na dulji rok.

Sa svakim djelićem stupnja zatopljenja posljedice klimatskih promjena se pogoršavaju. Čak i uz ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stupnja, znanstvenici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svijet doživio ovog ljeta postajati sve ozbiljnije i učestalije. Iznad 1.5 stupnjeva, klimatski sustav mogao bi izgledati neprepoznatljivo. Prema izvješću Climate Centrala, otprilike 385 milijuna ljudi trenutačno živi na području koje će na kraju poplaviti plima, čak i ako se smanje emisije stakleničkih plinova.

Ako se zagrijavanje ograniči na 1.5 stupnja, porast razine mora utjecao bi na kopno na kojem danas živi 510 milijuna ljudi. Ako Zemlja dosegne zagrijavanje od tri stupnja, linija plime mogla bi zahvatiti kopno na kojem živi više od 800 milijuna ljudi, pokazalo je istraživanje.

Objavljene projekcije za Zadar, Split i Pulu

Climate Central objavio je projekcije za rast razine mora u Splitu, Zadru i Puli u slučaju zagrijavanja za 3 Celzijeva stupnja.

U Splitu bi se razina mora podignula sve do katedrale svetog Duje, u Puli bi se razina mora podignula sve do Foruma, a Zadar bi bio gotovo cijeli potopljen.

Pogledajte kako bi to izgledalo u interaktivnim grafikama (pomicanjem strelice lijevo-desno možete vidjeti razliku između trenutne situacije i one koja bi se dogodila u slučaju zatopljenja od 3 Celzijeva stupnja).

I NASA nedavno objavila interaktivnu kartu

I NASA je u kolovozu objavila interaktivnu kartu koja prikazuje koliko će se u idućim desetljećima u pojedinim dijelovima Zemlje podići razina mora. 

Kartu koju je izradila NASA možete pronaći ovdje. Klikom na određene gradove i dijelove svijeta možete vidjeti koliko će se u idućim desetljećima u tim dijelovima svijeta podići razina mora ovisno o porastu globalne temperature.

Odabirom opcija s padajućeg izbornika možete zumirati lokacije preko oceana i na svakoj obali između 2020. i 2150. kako biste vidjeli što će se dogoditi ovisno o rastu temperature.

"Cilj je prikazati podatke iz izvješća IPCC-a u formi koja lako vizualizira buduće scenarije", rekao je za Independent Ben Hamlington, znanstvenik u NASA-i. 

Prema karti predviđa se da će razina Jadranskog mora, ako se Zemlja nastavi zagrijavati brzinom kao dosad, do 2050. godine narasti za 20 centimetara, a do 2100. za oko 60 centimetara. Do 2150. godine razina mora bi u tom slučaju porasla za 98 centimetara.

U studenom važan summit o klimi

Idućeg mjeseca Velika Britanija će biti domaćin klimatskog summita COP26 u Škotskoj, koji britanski dužnosnici smatraju posljednjom šansom za obvezivanje svjetskih čelnika po pitanju ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova u sljedećem desetljeću.

Čeka nas još "puno posla" do početka važne klimatske konferencije u Glasgowu u studenom, istaknuo je njezin predsjednik Alok Sharma nakon pripremnog sastanka za COP26 održanog u Milanu.

"Ne podcjenjujem obim posla koji je pred nama", rekao je Britanac na tiskovnoj konferenciji, dodavši da su rasprave bile "konstruktivne s istinitim osjećajem za žurnost".

"Svi priznaju da će Glasgow najvjerojatnije biti presudan trenutak u donošenju planova za iduće desetljeće (...). Postignut je konsenzus o tome da moramo činiti više kako bismo temperaturu mogli ograničiti na +1.5 Celzijevih stupnjeva", dodao je.

Cilj Pariškog dogovora iz 2015. je ograničiti zagrijavanje "znatno ispod" +2 Celzijeva stupnja, ako je moguće na +1.5 stupnjeva. No, zadnjih godina stanoviti broj zemalja potpisnica bio je suzdržan u prihvaćanju cilja od 1.5 stupnjeva, napose Saudijska Arabija i Rusija, koje su sudjelovale na pripremnoj konferenciji u Milanu.

"Svijet ide prema katastrofalnom zagrijavanju"

Najnovije procjene UN-a pokazuju da sadašnje obveze zemalja vode svijet prema "katastrofalnom" zagrijavanju od +2.7 stupnjeva.

Dok je globalna temperatura porasla za oko +1.1 Celzijev stupanj, svijet je već šiban sve češćim i snažnijim nepogodama, od poplava preko razornih požara do velikih žega.

"Nitko ne treba sumnjati u to da se borimo za opstojnost čovječanstva", upozorio je pak potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.

"Svijet počinje prihvaćati činjenicu da moramo djelovati, i to odmah", dodao je, izrazivši nadu da će Kina i Indija, koje UN-u nisu predale svoje nove planove za smanjenje emisije stakleničkih plinova, dati "bitan doprinos" kako se planet ne bi zagrijavao više od +1.5 Celzijevih stupnjeva.

Ministri pedesetak zemalja, među kojima Sjedinjenih Država i Kine, sudjelovali su osobno ili putem videoveze na milanskom sastanku kako bi pripremili COP26, koji je zbog pandemije covida-19 odgođen za godinu dana.