Američki veleposlanik: Hrvatska mora smanjiti birokraciju

Američki veleposlanik: Hrvatska mora smanjiti birokraciju
Foto: Hina

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst ocijenio je da Hrvatska ide dobrim smjerom, ali da mora unaprijediti pravosuđe i porezni sustav te smanjiti preveliku birokraciju.

Kohorst je održao predavanje u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) gdje je gostovao u sklopu International Consulting Projecta, zajedničkog programa ZŠEM-a i Robins School of Business sa Sveučilišta u Richmondu. 

Veleposlanik se obratio grupi od dvadesetak američkih MBA studenata koji će pod vodstvom profesora Thomasa Cossea provesti tjedan dana u Hrvatskoj i posjetiti nekoliko kompanija - Adecco, A1, Kul In, Sightrun, Freewa i Rimac Automobile, kao i grad Sisak te nacionalni park Plitvička jezera.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Kao hrvatske probleme ističe preveliku birokraciju, nedovoljno transparentan i prespor pravosudni sustav, a kaže i da je porezni sustav ponekad arbitraran.

Rizici povezani s tim raznim barijerama su veći i značajniji, no u SAD-u, ocjenjuje Kohorst. Kaže i da je vlada detektirala probleme i krenula s ukidanjem raznih dozvola, no i da primjena mora biti brža.

Napominje da u Hrvatskoj posluje oko 100 velikih američkih tvrtki, što znači da se ovdje može poslovati, no potrebno je nešto više hrabrosti no u SAD-u, smatra.

Nedostaje porez na imovinu

Kada je riječ o poreznom sustavu, Kohorst ga ne smatra "baš dobrim", pri čemu ističe nepostojanje poreza na imovinu, što smatra pogrešnim, s obzirom na to da postoji dosta nekretnina za koje se ne zna u čijem su vlasništvu pa one propadaju.

U tom kontekstu navodi turistički sektor koji čini oko 20 posto BDP-a, pri čemu nesređeno stanje oko nekretnina ponekad priječi izgradnju golf terena i širenje hotelskih kapaciteta. 

Smatra da su hrvatskom turizmu potrebni hoteli višeg ranga, kao i njihov veći broj, koji bi privukao i više od 600 tisuća Amerikanaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, kao i drugih turista koji će odsjedati u hotelima i posjećivati restorane.

Retorički se pita koji je smisao turizma s gostima koji odsjedaju pretežno u kampovima i privatnom smještaju te nose sa sobom hranu i pritom značajnije ne troše.

Na pitanje američkih studenata o strukturi hrvatskog gospodarstva, Kohorst kaže da država u upravljanju ima još veliku ulogu, kada je primjerice riječ o energetskom sektoru ili željeznici. 

No ipak je izdvojio Fortenova Grupu, to jest bivši Agrokor, koji je bankrotirao, a u tom trenutku je zauzimao 15 - 20 posto hrvatskog BDP-a, što je nezamisliv udio za američke prilike.

Više američkih tvrtki zainteresirano za kupnju udjela u Fortenovi

Ispričao je studentima kako je vlada donijela tzv. Lex Agrokor te kako je kompanija tako pred nekoliko mjeseci stala na noge. 

Ocjenjuje kako je sve to prošlo relativno uspješno, no kao problem ističe da je ruski Sberbank kao najveći kreditor postao i najveći vlasnik udjela, a Kohorst kaže da SAD nije baš oduševljen što ruska banka kontrolira najveću tvrtku u Hrvatskoj.

Ocjenjuje da se Rusi zasad ponašaju normalno, no da treba obraćati pažnju kako bi djelovali na racionalan i poslovan način, a ne u smislu strateško-političkih interesa. 

Smiješnim smatra kada iz Sberbanka kažu da će bolje voditi tvrtku od privatnih vlasnika, s obzirom na to da ni sama procjena kreditnog plasmana Agrokoru nije bila dobra.

Smatra da će Rusi kroz pet godina prodati svoj udjel, a navodi kako postoji i više američkih tvrtki zainteresiranih za kupnju.

Smatra i da u Hrvatskoj ne postoji konkretna usredotočenost na određenu industriju, osim što kao i drugdje svi govore da žele postati IT centri, iako napominje da je tu Hrvatska polučila određene uspjehe i postoje tvrtke, poput Rimac Automobila, koju će studenti, između ostalih, i posjetiti.

Od drugih hrvatskih tvrtki Kohorst je izdvojio i Adris, Atlantic Grupu, Podravku, a od američkih koje posluju ovdje IBM i Microsoft.

Izdvojio je i postojanje odlične infrastrukture u smislu autocesta, no s druge strane, kaže, ocjenjuje da je ignorirana željeznica koja je spora, no kaže da je sljedeći korak vlade upravo restrukturiranje i modernizacija tog sektora.

Iznenađujuće slab interes za europske teme

Najveću razliku između Hrvatske i SAD-a Kohorst vidi u optimizmu, odnosno njegovu nedostatku, pri čemu ocjenjuje da su Hrvati znatno pesimističniji.

Prevladavajući stav u SAD-u jest da ako radim snažno i posvećeno, mogu uspjeti, no ako se to i ne dogodi, pokušat ću opet, pri čemu prevladava optimizam u pogledu budućnosti i prilika, pojašnjava Kohorst.

U Hrvatskoj, s druge strane, to nije ni približno tako, pri čemu navodi primjer nepovjerenja u političare, u smislu da nakon predsjednice Grabar-Kitarović, koja je najpopularnija po istraživanjima, drugo mjesto zauzima "nitko".  

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost i smatra da po tome prednjači u regiji, zatim navodi stabilnost vlade, obrazovanu radnu snagu, kao i članstvo u EU.

Ima puno razloga zašto kompanije mogu doći poslovati u Hrvatsku i proširiti svoje tržište, kaže Kohorst, no smatra da je potreban taj zadnji korak u smislu da ljudi i mladi trebaju istinski vjerovati da žele ostati i izgrađivati svoju zemlju.

O jučer održanim izborima za Europski parlament Kohorst navodi da je izlaznost u Hrvatskoj bila oko 30 posto, oko pet posto više nego na prošlima, no kaže da je kod ljudi prisutna iznenađujuće slaba usredotočenost na europske teme, s obzirom na to da EU kontrolira ogromne količine novca koji bi se putem europskih fondova trebao dijelom sliti i u Hrvatsku. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara