VISOKI američki političar Adam Smith prošlog je tjedna iznio zabrinjavajuće priznanje. Smith, zastupnik iz Washingtona i vodeći demokrat u Odboru za oružane snage, otkrio je da je glasao za smanjenje američke vojne pomoći Izraelu. Kao razlog naveo je nasilje i zastrašivanje kojima su on i njegova obitelj bili izloženi, prenosi The Telegraph.

Smith je izjavio: "Dom mi je vandaliziran, na prilazu je podmetnut požar, a noćni prosvjedi remetili su život mojim susjedima. Javne tribine, koje su trebale biti forumi za dijalog, prekinute su, a jedan član mog osoblja je i fizički napadnut."

Smith se ranije protivio smanjenju pomoći Izraelu. Čini se da nije promijenio svoj stav o tom pitanju, nego da ga je na to prisilila nasilna rulja. Vandali i piromani nisu pobijedili u raspravi argumentima, već su cijenu neslaganja učinili nepodnošljivom.

Sličan obrazac u Velikoj Britaniji

Sličan se scenarij već dogodio i u Velikoj Britaniji. U veljači 2024. godine konzervativni zastupnik Mike Freer objavio je da se više neće kandidirati. Njegova odluka uslijedila je nakon što je na ured u njegovoj izbornoj jedinici Finchley i Golders Green bačena zapaljiva bomba. Ured se, inače, nalazio manje od 200 metara od najbliže sinagoge.

Rekao je da je taj napad bio presudan nakon više od desetljeća prijetnji koje je dobivao zbog podrške Izraelu i borbe protiv antisemitizma. "Postao sam meta jer imam čvrste stavove o Bliskom istoku i podržavam Izrael", izjavio je tada.

Slučajeve Adama Smitha u Washingtonu i Mikea Freera u Finchleyu ne povezuje njihov stav o Bliskom istoku, nego metode koje se primjenjuju protiv onih koji smatraju da Zapad treba nastaviti podržavati jedinu demokraciju u regiji u njezinoj borbi protiv džihadizma.

Poruka koju šalju ove kampanje političkog nasilja je izravna: uskratite podršku Izraelu i židovskoj zajednici ili će vaše obitelji snositi posljedice.

Prijetnje umjesto rasprave

Iskustva Smitha i Freera izravan su dokaz jačanja terorizma i zastrašivanja s ekstremne ljevice. U takvoj situaciji prijetnje zamjenjuju raspravu, a zapaljive bombe glasačke kutije.

Odgovornost se ne može pripisati isključivo iranskim posrednicima koji djeluju u inozemstvu ili podjelama koje potiče kineska aplikacija TikTok. Moramo se suočiti s činjenicom da dio građana smatra da je opravdano koristiti nasilje i zlostavljanje kako bi izrazili mržnju prema židovskoj državi.

Jasno je da se zastrašivanje ne zaustavlja na političkim predstavnicima. Od 7. listopada židovska zajednica osjeća tu atmosferu pritiska u cijelom društvu: u obrazovnom sustavu, kulturnim institucijama i na radnim mjestima. Zbog toga se mnogi Židovi osjećaju izolirano, odbačeno i u strahu.

Viši zidovi nisu rješenje

Vlada je zbog toga osigurala dodatna sredstva za sigurnost židovske zajednice, što je pohvalno, ali podizanje viših zidova nije pravo rješenje. Potrebno je odlučno i dosljedno vodstvo unutar cijelog civilnog društva kako bi se djelovalo na korijenske uzroke mržnje prema Židovima.

To je jedini način da Židovi ponovno steknu povjerenje u svoj položaj u društvu, ali i da svi budemo sigurni da se terorizmu i nasilju neće dopustiti da utječu na demokraciju.