Amsterdam: izložbom "5.000 godina kulture" gradi se most između islama i Zapada

Broncama iz rimskoga doba, feničkim nakitom, mozaicima iz raznih razdoblja te islamskim umjetninama muzej Nieuwe Kerk iz Amsterdama predstavlja do travnja 300 vrijednih izložaka Maroka nadajući se promijeniti stajalište Nizozemaca prema njihovim sugrađanima marokanskog porijekla. L

Izložba, pripremana dvije godine, posvećena je Maroku i njegovu "čuvenom kulturnom nasljeđu" i postavljena kao kruna 400 godina odnosa između dviju kraljevina, otvorena je pod pokroviteljstvom kralja Mohammeda VI i nizozemskog prijestolonasljednika Willema-Alexandera.

Nedavni val napetosti između Nizozemaca i nekih 300.000 njihovih naturaliziranih sugrađana marokanskog podrijetla potaknut ubojstvom filmskog redatelja Thea van Gogha, daje izložbi poseban pečat. Naime, nezadovoljan dokumentarnim filmom koji kritički progovara o položaju žene u islamskom društvu, marokansko-nizozemski militant ubio je van Gogha a slijedio je val prosvjeda što je rezultiralo paljenjem džamija i islamskih škola po Nizozemskoj.

"Izraz Marokanac posto je sinonim problema integracije", podsjetio je novinare Ernst Veen, direktor muzeja Nieuwe Kerk te naglasio da se izložbom "želi promijeniti takva slika i javnosti predstaviti drugo lice Maroka i njegova kultura".

"Kultura može učiniti mnogo u izgradnji mostova između islamskog i zapadnog svijeta", kazao je pak marokanski ministar kulture Mohamed Achaari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izložba, predstavljena kronološki ali i tematski, evocira planinsku zemlju, okruženu dvama morima i pustinjom gdje su se miješale civilizacije iz Afrike, Europe i s istoka, od kojih je svaka ostavila dubok trag u veličanstvenim umjetničkim djelima izloženima u gotičkim dvoranama Nieuwe Kerka (Nova crkva).

Posjetitelji mogu uživati u brončanoj bisti Jube II, berberskog kralja obrazovanog u Rimu, kojemu je imperator August 25 godina prije Krista vratio marokansko kraljevstvo (tada se zvalo Mauritanija, a Juba II oženio je Kleopatrinu kćer).

Predstavljeni su i mozaici rimske vile iz Meknesa te mozaici iz doba Arapa koji su osvojili područje 647. godine i proveli islamizaciju. Od islamskih je izložaka najvrednija filigranski izrezbarena drvena propovijedaonica ("minbar") kojom se koristi imam u džamiji.

O procvatu kaligrafije svjedoče primjerci Kurana ili traktati o medicini, a o suživotu kultura izbor svjetiljki hanuka izrađenih od bronce kojima se koristila nekad velika židovska zajednica koja je živjela u Maroku, te kršćanski nadgrobni spomenici.

(Hina) xrt ymd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara