Foto: Hina/EPA

U KAFIĆIMA u Novom Pazaru, većinski muslimanskom gradu na jugu Srbije, više emocija izazivaju turski nogometni klubovi Fenerbahče i Galatasaray nego Partizan ili Crvena zvezda.

To je samo jedan od znakova rasta turske prisutnosti na Balkanu, gdje se mnogi pitaju što njihov nekadašnji gospodar iz osmanskog doba zapravo ima u planu za tu regiju. 

"Turska u zadnja dva desetljeća vodi vrlo aktivnu politiku na Balkanu", kaže Jean Marcou, znanstvenik s Francuskog instituta maloazijskih studija u Istanbulu.

"Turska je pridonijela stabilizaciji područja nakon ratova koji su pratili raspad bivše Jugoslavije", naglašava.

U tom smislu postoji osjećaj zahvalnosti, ali nametljivi turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan želi da Turska igra važnu ulogu u svijetu, a posebno u svojoj nekadašnjoj zoni utjecaja.

Osmansko Carstvo kontroliralo je Balkan od 14. do 19. stoljeća. S tog su područja bili mnogi javni službenici i čelnici koji su upravljali carstvom koje se prostiralo od Austro-Ugarske do Bliskog istoka.

Erdogan će u nedjelju u Sarajevu održati predizborni skup za tursku dijasporu uoči parlamentarnih izbora 24. lipnja.

Novi Pazar ga je prošli mjesec proglasio svojim počasnim građaninom.

Erdogan vlada Kosovom

Analitičari kažu da Erdoganov "neoosmanizam" na Balkanu, regiji koja članstvo u EU-u vidi kao način za napredovanje, ne sjeda svima dobro.

"Turska ne može poslužiti kao uzor balkanskim zemljama koje žele u EU", kaže švicarski analitičar Enver Robelli.

U ožujku je na Kosovu u suradnji turske i kosovske obavještajne službe uhićeno šest turskih državljana koje Ankara optužuje za pripadnost pokretu klerika Fethullaha Gulena, dežurnog Erdoganovog krivca za pokušaj državnog udara prije dvije godine.

Svi uhićeni odmah su deportirani u Tursku, a o cijeloj operaciji ništa nisu znale kosovske vlasti i sudovi.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj akciju je nazvao neprihvatljivom i smijenio je ministra unutarnjih poslova i šefa obavještajne službe.

"Erdogan vlada Kosovom", pisali su tada kosovski mediji.

Vazalska politika

Slično ogorčenje zavladalo je u BiH u veljači nakon što su sarajevske vlasti odustale od namjere da turskog književnika, nobelovca Orhana Pamuka, proglase počasnim građaninom.

Umjesto Pamuka, Sarajevo je za počasnog građanina izabralo bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji je u znak prosvjeda počast odbio.

Tvrdeći da se od Pamuka odustalo zbog straha od Erdogana, bosanskohercegovačka oporba optužila je vlasti za "vazalsku politiku" prema Turskoj.

Turske namjere na Balkanu zbog tereta tegobne povijesti izazivaju sumnjičavost i među Srbima.

Na političkim skupovima u Republici Srpskoj kao jedna od glavnih parola redovno se može čuti da "RS nije Turska".

Marcou kaže da unatoč napetostima tursko-srpski odnosi napreduju "zahvaljujući zatopljenju odnosa Ankare i Moskve od 2016. godine".

Za Beograd je to odlično na gospodarskoj razini.

"Ne prođe tjedan da neki turski ulagač ne dođe u Srbiju", rekao je nedavno srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić.

Kosovo nije Njemačka

Turske tvrtke kontroliraju i aerodrom u Prištini, a namjeravaju izgraditi jedan i u Valoni, u južnoj Albaniji. Imaju u vlasništvu i kosovsku energetsku kompaniju KEDS/KESCO i favoriti su za izgradnju autoceste Beograd-Sarajevo.

Turci nisu na Balkanu samo kako bi pomogli ekonomski razvoj nego i kako bi rehabilitirali osmansko nasljeđe i uspostavili kulturnu suradnju, tvrdi Marcou.

Oko 10.000 učenika u 150 bosanskih škola uči turski, treći strani jezik u BiH poslije engleskog i njemačkog.

Turci su financirali izgradnju džamije u Mitrovici, najveće na Kosovu, s dva milijuna eura.

Planiraju izdvojiti i 30 milijuna eura za džamiju u Tirani, koja bi trebala biti najveća na Balkanu.

Ankara "stvarno ima utjecaj" na Balkanu, naglašava Robelli.

"Kosovo, Bosna, Albanija i Makedonija smatraju se bivšim područjima Osmanskog Carstva i dijelom neoosmanskog svijeta", rekao je.

"Nemojmo se zavaravati", naglašava Robelli, "Kosovo nije u poziciji, kao Njemačka, othrvati se turskom pritisku".