Anđelko Milardović: Donjim slojevima sada predstoji izazov preživljavanja
Foto: AFP
"EUROPSKA unija je ušla u Hrvatsku, a tek nakon toga Hrvatska ulazi u EU. Rezultat je to svih procesa u zadnjih 20 godina, a ovim je krug samo zatvoren", konstatirao je dr. sc. Anđelko Milardović, utemeljitelj Centra za politološka istraživanja.
"Građani su izrazili svoju volju i to treba poštovati. Međutim, nužno je na to staviti jednu primjedbu, a ona se odnosi na nisku izlaznost, koja baca jedno negativno svjetlo na ukupni rezultat. Do tog rezultata se došlo programiranim ustavnim promjenama i agresivnom kampanjom, što navodi na sumnju da je u pogledu ovog referenduma prisutan snažan demokratski deficit", nastavlja Milardović.
"Referendum je paradoksalan, jer volja stvorena na malom uzorku predstavlja odluku većine"
Milardović napominje kako je referendum legalan, jer je proveden unutar zakonskog okvira, ali to ne znači da njegov rezultat ima legitimitet. "Ustav je bio mijenjan da bi se u startu stvorila strateška prednost. Omogućen je sustav prema kojem je mali broj ljudi mogao donijeti odluku u ime većine. Niska izlaznost rezultirala je paradoksalnom situacijom u kojoj se volja stvorena na vrlo malom uzorku prikazuje kao odluka većine", smatra Milardović.
Veći legitimitet mogao je biti postignut da je komunikacija između političara i građana bila relaksirana te da su svi akteri bili uključeni u raspravu, smatra Milardović. "Naravno, trebalo je osigurati i više vremena za tu raspravu. Tako bi izlaznost bila veća i ne bi bilo ove sjene i gorkog okusa", napominje.
"Ulazimo u područje izraženog demokratskog deficita"
"I oni koji su glasali za i oni koji su bili protiv svjesni su paradoksa ovog referenduma. Taj paradoks korelira s defektnom insuficijentnom demokracijom u Hrvatskoj. Najgore od svega je to što će se ta insuficijentna demokracija u punoj mjeri očitovati kada se uključimo u politiku na europskoj razini", upozorava Milardović.
Upitan tko će u Hrvatskoj profitirati, a tko izgubiti ulaskom u EU, profesor Milardović odgovara: "Gornjim slojevima društva možebitno će biti bolje, odnosno oni bi se mogli snaći. Pred ostalim slojevima društva stoji veliki izazov prilagodbe i funkcioniranja u takvim uvjetima. Pred donjim slojevima, bojim se, stoji čak i izazov preživljavanja."
"Bit ćemo Treća liga zapad"
"Generalna teza je ta da ulazimo u elitni klub s demokratskim deficitom. Ne želim biti maliciozan, ali mi se ne bi trebali zavaravati da ćemo tu igrati važnu ulogu. Kako sam i prije to slikovito opisivao, bit ćemo Treća liga zapad. To naprosto proizlazi iz anatomije moći koja vlada u EU", naglašava Milardović.
Pritom je napomenuo kako će Hrvatska velikih problema imati i da dostigne zemlje južne Europe, a kamoli sjeverne. Napominje da bi Hrvatska mogla biti kompatibilna sa zemljama istočne Europe, koje i same spadaju pod "Treću ligu zapad, ali i one imaju startnu prednost jer su već neko vrijeme u EU. Pozitivnu iznimku predstavlja Poljska, koja se snašla zahvaljujući radu, djelovanju i kompeticiji.
"Naši aduti mogli bi do izražaja doći samo ako se prilagodimo i prihvatimo sustav djelovanja koji se temelji na pravilima igre i kompeticiji. To bi moglo dovesti do društvene mobilizacije i realizacije našeg socijalnog kapitala", zaključuje Milardović.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati