ANKETA Histerija oko migranata: Treba li kažnjavati širenje lažnih vijesti?

ANKETA Histerija oko migranata: Treba li kažnjavati širenje lažnih vijesti?
Foto: Pixsell/Patrik Macek/Facebook

HISTERIJA oko migranata u Hrvatskoj dosegnula je zabrinjavajuće razmjere, a policija je danas podnijela prvu prijavu zbog širenja lažnih vijesti.

>> Kako se uz pomoć lažnih slika širi mržnja prema migrantima

>> Izmislio da su ga napali migranti, pa dobio prijavu zbog lažnih vijesti

Histerija oko migranata počela je kada su prije nekoliko tjedana migranti na granici s BiH, na graničnom prijelazu Maljevac, probili kordon BiH policije te pokušali probiti kordon hrvatske policije i tako ući u Europsku uniju. 

Šire se sulude lažne vijesti koje itekako uznemiruju građane

Nakon toga po društvenim mrežama i nekim medijima počele su se širiti sulude lažne vijesti koje migrante opisuju kao ISIL-ovce koji će ostati u Hrvatskoj, ljude koji kradu i siluju po našoj i drugim europskim zemljama, a vjerojatno najluđa dezinformacija koja se proširila, odnosi se na migrante koji "kuhaju ljude".

S obzirom na to da je savršeno jasno kako se radi ne samo o lažnim vijestima nego o vijestima kojima je cilj posijati paniku i strah među populacijom, postavlja se pitanje: Nije li širenje takvih dezinformacija kažnjivo? Odgovor daje Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, čiji članak 16 kaže: "Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana, kaznit će se za prekršaj novčanom protuvrijednosti od 50 do 200 DEM (njemačka marka, valuta koja više ne postoji, op.a.) ili kaznom zatvora do 30 dana."

Muškarac iz Otočca izmislio napad migranata pa prijavljen zbog širenja lažnih vijesti

Upravo za takav prekršaj danas je prekršajno prijavljen 34-godišnjak iz Otočca.

Kako je iz ličko-senjske policije potvrđeno za Index, jedan 34-godišnji muškarac iz Otočca snimio je videouradak i poslao ga jednoj novinarki, a u njemu je tvrdio da su ga napali migranti. Dio te videosnimke objavljen je na jednoj televiziji, čime je takva dezinformacija došla do šire javnosti i, logično, narušila mir građana.

Policija je, naime, otkrila da muškarac uopće nije napadnut pa je protiv njega podnesena prekršajna prijava zbog širenja lažnih vijesti. Zanimljivo je da se radi o prvoj takvoj prijavi koja je podnesena u najnovijem valu histerije oko migranata koji pokušavaju kroz Hrvatsku doći do zapadne Europe.

Bizaran slučaj iz Samobora

Poplava raznih lažnih vijesti o migrantima dovela je tako i do panike uslijed koje se u Hrvatskoj, u 2018. godini, zove policiju zbog tamnoputih ljudi u trgovini. Tako smo ovih dana svjedočili bizarnom slučaju koji je zabilježen u Samoboru. Naime, jedna starija gospođa je u lokalnom Lidlu vidjela nekolicinu tamnoputih osoba i zaključila da je riječ o ilegalnim migrantima. Ipak, radilo se o uredno prijavljenim strancima koji su zaposleni u Rimac Automobilima, tvrtki Mate Rimca, što je izlaskom na teren utvrdila i policija. 

O tom slučaju oglasio se i Mate Rimac. 

Prvo se upitao: "Stvarno? To su naše Indijce/Pakistance/Šri Lančane gnjavili?" Kad je dobio potvrdu da se zaista radilo o ljudima zaposlenima u Rimac Automobilima, napisao je: "Stvarno se nadam da naši sugrađani nisu toliko ograničeni. Ali s obzirom da znam kako se neki odnose prema 'Bosancima' iz prve ruke, ništa me ne bi čudilo."

Širenje panike i mržnje je itekako kažnjivo

Do ovog slučaja dovele su lažne vijesti koje u javnosti šire paniku i potiču na strah, pa čak i mržnju prema migrantima. Upravo zato možemo očekivati još sličnih slučajeva, a naročito ako se nastavi širenje panike, čemu svjedočimo zadnjih dana. 

Ipak, oni koji se bave širenjem lažnih vijesti, a samim tim i panike među građanima, trebali bi znati što o istom kaže prekršajni, ali i kazneni zakon. 

Naime, širenje lažnih vijesti te javno poticanje na nasilje i mržnju može se procesuirati kako prekršajno, tako i kazneno, što znači da osobe koje počine navedena djela, mogu biti kažnjene novčanom, ali i zatvorskom kaznom. 

Tko može podnijeti prijavu zbog širenja lažnih vijesti?

Kao što smo već spomenuli, u Prekršajnom zakonu, koji još uvijek ima kazne predviđene u njemačkim markama, valuti koja više ne postoji, definirana je kazna za izmišljanje i širenje lažnih vijesti. 

No postavlja se pitanje tko može podnijeti prijavu o širenju lažnih vijesti. 

U Prekršajnom zakonu tako je definirano da su ovlašteni tužitelji državni odvjetnik, tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i oštećenik. Prekršajni postupak se, ako zakonom nije drugačije određeno, može pokrenuti i provesti samo na zahtjev jednog od navedenih ovlaštenih tužitelja. Prevedeno na zdravorazumski jezik: Prijave zbog širenja lažnih vijesti mogu se podnijeti po službenoj dužnosti, ali takva nedjela mogu prijaviti i osobe koje se smatraju oštećenima. 

Kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju 

U Kaznenom zakonu naveden je članak 325, koji govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju. 

"Tko putem tiska, radija, televizije ili računalnog sustava ili mreže na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine", stoji u Kaznenom zakonu.

Drugi stavak istog članka zakona kaže da će onaj tko organizira ili vodi skupinu od tri ili više osoba za počinjenje ovakvih djela biti kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Onaj tko sudjeluje, pak, u takvom udruženju, bit će kažnjen kaznom zatvora do jedne godine.

Nobilo: Građani takva djela mogu prijaviti policiji

Tim povodom kontaktirali smo odvjetnika Antu Nobila, kojeg smo zamolili za komentar, odnosno tumačenje ove situacije. 

On nam je rekao kako građani mogu prijaviti takva djela policiji, ali ovlašteni tužitelji odlučuju hoće li postupak biti pokrenut ili ne - policija i državno odvjetništvo. 

Upitali smo ga i da nam protumači odredbe prekršajnog i kaznenog zakona te da nam odgovori na pitanje primjenjuje li se prekršajni ili kazneni zakon kad se na društvenim mrežama i u medijima šire lažne vijesti. 

Nobilo je odgovorio kako se po njemu u takvim objavama više radi o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju. 

"Ovdje se radi o tome da se putem društvenih medija poziva ljude na mržnju, što je usmjereno prema jednoj skupini ljudi. Pravosuđe ovdje treba zaoštriti kazne jer dolazi do sistematskog širenja ovakvih objava. To će se brzo desiti, sistematsko širenje ovakvih objava se već dogodilo u Njemačkoj, gdje su mržnju širile desničarske skupine, što bi se moglo desiti i kod nas da se organiziraju i šire mržnju protiv jedne skupine kako bi oni na kraju bili zaštitnici hrvatstva", rekao nam je Nobilo. 

Nobilo: Ne sjećam se nijedne prekršajne presude za lažne vijesti

Spomenuo je i slučaj gospođe koja je policiji prijavila radnike Rimac Automobila misleći da su migranti. 

"Nije ona kriva, bila je u panici", rekao je i dodao da se po tom primjeru vidi kako se šire mržnja i panika jer su ljudi prijavljeni policiji samo zbog druge boje kože. Upitan još jednom ne radi li se ipak ovdje o prekršaju, ustvrdio je da kada se nešto sistematski i organizirano čini, onda smo sve bliže kaznenom djelu. 

"Društvena opasnost određuje je li neki čin prekršaj ili kazneno djelo. Kada vidimo da određene radnje rastu i izazivaju sve veću štetu, onda govorimo o kaznenim djelima", rekao je. 

Za kraj, upitali smo ga i sjeća li se u svojoj praksi ijedne prekršajne presude izrečene za prekršaj širenja lažnih vijesti. "Ne, nijedne. To je ipak relativno novo, ali toga će biti sve više", zaključio je.

Populizam na rubu zakona

Ipak, ako pogledamo profile na društvenim mrežama nekih političara ili njihove medijske izjave, čini se da su nanjušili priliku da populističkim izjavama prikupe neke nove glasove te da o potencijalnim kaznama, ali i cjelokupnom utjecaju koji ostavljaju na društvo, ne razmišljaju. 

Širenje lažnih vijesti kojima se potiče na mržnju i kojima se sije strah gotovo je postalo predizborna strategija za sve nadolazeće izbore. Podsjetimo, najprije nas u lipnju sljedeće godine očekuju izbori za Europski parlament, a potom se možemo pripremiti na početak predizborne kampanje za poziciju predsjednika države.

U širenju lažnih vijesti među političarima prednjače Ivan Pernar iz Živog zida i nekolicina političara s ekstremne desnice. 

Pernar širi lažne vijesti koje dopiru do velikog broja ljudi

Pernar je, naime, u jeku nove histerije oko migranata na Facebooku počeo svakodnevno dijeliti objave ljudi koji su tvrdili da su ih migranti opljačkali ili im pokušali ukrasti vozilo. Dijelio je i poveznice nekih stranih medija koji su pisali o navodnim posljedicama koje su migranti ostavili na njihove zemlje.

Što vi mislite, treba li kažnjavati širenje lažnih vijesti? Recite nam u anketi!

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara