Ante Trumbić borio se da Dalmacija bude dio Hrvatske. Danas se o njemu malo zna

Ante Trumbić borio se da Dalmacija bude dio Hrvatske. Danas se o njemu malo zna
Foto: Wikipedija

U SPLITU je danas obilježena 80. obljetnica smrti hrvatskog političara Ante Trumbića  znanstvenim skupom u splitskom Gradskom muzeju, a na njegovoj radnoj kući u Ulici Radunica, u staroj gradskoj četvrti, svečano je otkrivena spomen-ploča.

U prijepodnevnom dijelu simpozija u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita akademik Davorin Rudolf održao je izlaganje "Ante Trumbić – najčuveniji Splićanin u inozemstvu", Tea Blagaić Januška "Split u doba Ante Trumbića", dr. Ivanka Kuić "Pojava 'Velebita' u kontekstu Trumbićeve politike 'novog kursa' ", Ivo Uglešić "Refleksije Ante Trumbića na atentat i smrt Stjepana Radića", a dr. Aleksandar Jakir izlaganje "Ante Trumbić i jugoslavenstvo".

Potom je otkrivena spomen-ploča na Trumbićevoj rodnoj kući u splitskoj ulici Radunica, čiji je autor akademski kipar Kažimir Hraste.

Karijeru posvetio borbi za Dalmaciju

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je tom prigodom kako je Ante Trumbić bio političar i čovjek koji se borio i izborio za hrvatstvo Dalmacije otevši je iz kandži velikosrpskih posizanja, ali i talijanske iredente nakon raspada Austro-Ugarske, a ujedno je bio i vrlo uspješan splitski gradonačelnik.

Godine 1906. Trumbić je u svoj programski govor unio i svojim nasljednicima ostavio zadatke koje i danas moramo nastaviti raditi, a to je da grad Split bude uistinu ono što zaslužuje, da bude središte hrvatskog juga i Jadrana, kazao je splitski gradonačelnik.

Marijan Čipčić iz Muzeja grada Splita ocijenio je da je Trumbić jedan od najistaknutijih sugrađana u novijoj prošlosti; bio je političar, odvjetnik, državnik i vizionar koji je zadužio generacije koje su došle nakon njega. Najavio je da će tijekom iduće godine biti objavljen i zbornik s današnjeg znanstvenog skupa.

Organizator programa obilježavanja 80. obljetnice smrti Ante Trumbića je Društvo prijatelja kulturne baštine Split, a suorganizatori su Muzej grada Splita, Sveučilišna knjižnica u Splitu, HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu i Književni krug Split. Glavni pokrovitelj programa je Grad Split.

U zajedničkoj organizaciji obilježavanja pripremljen je višednevni program, tijekom kojeg će se osim znanstvenog skupa i otkrivanja nove spomen-ploče na Trumbićevoj rodnoj kući održati i mise zadušnice i polaganje cvijeća na Trumbićev grob ove nedjelje u crkvi sv. Frane, kao i svečana akademija u Zagrebu,  22. studenog u Velikoj dvorani Matice hrvatske.

Ante Trumbić (Split, 1864. - Zagreb, 1938.) bio je hrvatski političar i pravnik, a u studentskim danima zastupao je pravaške ideje u Dalmaciji. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru (1895. - 1914.) i Carevinskome vijeću (1897.).

Bio predsjednik Jugoslavenskog odbora

Od 1902. godine jedan od nositelja politike 'novoga kursa', a od 1915. do 1918. godine predsjednik je Jugoslavenskoga odbora. Godine 1917. potpisao je Krfsku deklaraciju. Nakon rata postaje ministar vanjskih poslova Kraljevstva SHS (1920.), nakon Rapalskoga ugovora podnosi ostavku (1921.). Zastupao je federalizam i nacionalnu ravnopravnost te se vraća ideji hrvatske državnosti. Osnovao je Hrvatsku federalističku stranku, a 1928. pridružio se Hrvatskoj seljačkoj stranci.

Borba s Italijom

Kao vrstan političar i diplomat sudjelovao je u svim važnim događajima vezanima uz raspad Austro-Ugarske Monarhije, ostvarenja jedinstva hrvatskih zemalja i njihove opstojnosti nakon I. svjetskog rata te stvaranja Kraljevstva SHS. Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila Kraljevina Jugoslavija, a umro je tri godine prije raspada te države. 

Ante Trumbić, kao ministar vanjskih poslova, djelovao je u iznimno teškim trenucima hrvatske povijesti. Nakon Prvog svjetskog rata Italija je, pozivajući se na Londonski ugovor iz 1915. godine, okupirala ogromne dijelove Dalmacije i istočnojadranske obale. Talijanska vojska ušla je i na teritorije koji im ugovorom, koji je sam po sebi bio sporan, nisu bili obećani. Rapalskim ugovorom 1920. godine Talijani su dobili velike dijelove istočnojadranske obale, ali opet puno manje nego su željeli i planirali. Nakon potpisivanja Rapalskih ugovora, Trumbić je podnio ostavku. Danas se njegovo djelovanje i rad često bez da se gledaju teške okolnosti u kojima se Hrvatska u tom trenutku nalazila. Tijekom dvadesetih i tridesetih, razočaran idejom jugoslavenstva, Trumbić se borio protiv velikosrpskog hegemonizma. Njegov sprovod, uz sprovode don Frane Bulića i Olivera Dragojevića, bio je jedan od najvećih u splitskoj povijesti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara