ARGENTINSKA vlada najavila je podizanje kaznenih prijava protiv izraelske energetske tvrtke Navitas Petroleum i njezinih direktora zbog poslovanja na Falklandskim otocima. Potez slijedi nakon što je argentinski predsjednik Javier Milei najavio sankcije naftnim kompanijama koje buše oko Falklanda i dodatno pojačao zahtjeve za suverenitetom. Istodobno Donald Trump preispituje američku podršku britanskom suverenitetu nad otocima, prenosi The Guardian.

Kaznene prijave protiv tvrtke Navitas

Prema priopćenju iz ureda argentinskog predsjednika, ministar vanjskih poslova Pablo Quirno podnijet će kaznenu prijavu protiv nekoliko podružnica i partnera tvrtke Navitas, kao i protiv njihovih direktora. Argentinska vlada tvrdi da tvrtke krše zakone jer posluju s dozvolama za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u sjevernom falklandskom bazenu koje je izdalo Ujedinjeno Kraljevstvo.

Milei je prošlog tjedna najavio mjere protiv svih tvrtki uključenih u naftne i plinske aktivnosti na Falklandima i pritom posebno istaknuo projekt crpljenja nafte Sea Lion. Kazne bi se mogle odnositi na dioničare, direktore i dobavljače.

Poljem Sea Lion upravlja Navitas Petroleum, tvrtka izlistana na burzi u Tel Avivu, koja u projektu ima 65 posto udjela. Gideon Tadmor, istaknuta osoba u izraelskom energetskom sektoru i predsjednik uprave tvrtke, posjeduje oko 9 posto dionica, pokazuju podaci LSEG-a.

Trumpov komentar i reakcija Argentine

Milei je prošlog tjedna u televizijskom obraćanju izjavio da svijetom pušu "vjetrovi promjena" koji idu u prilog argentinskim zahtjevima za Falklandske otoke. Njegova izjava uslijedila je nakon što je Donald Trump ranije dao naslutiti da preispituje američku potporu britanskom suverenitetu nad otocima.

Službeni je stav SAD-a neutralan po pitanju suvereniteta nad otocima, koje je Britanija prvi put prisvojila krajem 17. stoljeća i drži ih gotovo neprekidno od 1833. godine. U praksi, Washington priznaje britansku upravu nad teritorijem. Na pitanje preispituje li američki stav o Falklandima, Trump je prošlog tjedna odgovorio: "Uvijek preispitujem svaki stav – to je samo jedan od mnogih".

Milei je Trumpov odgovor opisao kao prijetnju koja nije bezazlena. "SAD razmatra ovu promjenu stava jer zna da je Argentina pouzdan partner, usklađen sa zapadnim vrijednostima, na strateški važnom položaju koji može biti dragocjen saveznik u desetljećima koja dolaze", rekao je Milei. Dodao je da će tvrtkama koje vade naftu "iza leđa argentinske vlade" biti zabranjeno poslovanje u Argentini.

Britanski odgovor i povijesni kontekst

Britanski ministri odmah su osudili Mileijeve komentare i poručili da će Falklandi ostati britanski sve dok to žele ljudi koji tamo žive. Nagađanja da bi SAD mogao promijeniti stranu u sporu oko otoka traju već mjesecima.

U travnju je procurio e-mail iz Pentagona koji je ukazivao na preispitivanje britanskih prava kao odgovor na izostanak potpore Trumpovoj odluci o ratu s Iranom. Trump je također nezadovoljan, kako sam kaže, malim izdvajanjima za obranu u zemljama NATO saveza.

Promjena američkog stava bila bi značajan psihološki udarac za britanski suverenitet nad Falklandima. Kada je Argentina 1982. godine izvršila invaziju na otoke, odluku vlade Margaret Thatcher da pošalje mornaričku flotu osnažila je čvrsta diplomatska potpora Ronalda Reagana. On je stao na stranu Britanije, iako je Washington u to vrijeme bio saveznik i argentinskoj vladajućoj vojnoj diktaturi.