RUSKI Arktik zabilježio je u lipnju rekordne temperature koje su izazvale velike požare u tundri, rekao je u utorak direktor ruske meteorološke službe, povezujući te „izuzetne” anomalije s klimatskim promjenama.

„Imali smo izuzetno neuobičajene vremenske uvjete” u lipnju i „rekordi su lako srušeni”, rekao je Roman Vilfand na konferenciji za novinare u Moskvi.

U gradu na Arktiku izmjereno 38 stupnjeva

Istaknuo je, primjerice, novi rekord u arktičkom gradu Verhojansku, gdje je 17. lipnja izmjereno 38 stupnjeva Celzijevih.

„To je nevjerojatno”, rekao je, precizirajući da je u tom gradu potkraj 19. stoljeća izmjerena rekordno niska temperatura od 67,8 stupnjeva ispod ništice.

Nekoliko regija na sjeveru Rusije, među kojima područja u Jakutskoj Republici na obali Atlantskog oceana, zadnjih tjedana je suočeno s toplinskim valom.

Sela u tundri, područjima prekrivenim travom i niskim raslinjem karakterističnim za Arktik, suočena su s velikim požarima.

Po Vilfandu, porast temperatura i sunčanog vremena na Dalekom sjeveru izazvani su klimatskim promjenama i promjenama u cirkulaciji zračnih struja, s češćim polarnim anticiklonama koje donose sunčano vrijeme.

Kažu da se radi o jednoj od posljedica klimatskih promjena

Ljeti izostanak oblaka izazvan anticiklonama zagrijava Arktik, objasnio je.

„Meteorolozi prije nisu često svjedočili opasnim požarima u polarnim područjima”, rekao je, ističući da su anticiklone postale daleko češće i da ih je teško predvidjeti.

„To je glavni problem i jedna od posljedica klimatskih promjena”, rekao je.

Požari izazvani visokim temperaturama pokreću začarani krug jer se pepeo od požara taloži u polarnim regijama zbog čega se brže topi led koji inače reflektira Sunčeve zrake i sprječava zagrijavanje tla, objasnio je.

Po službenim procjenama, Rusija se zagrijava oko 2,5 puta brže od ostatka svijeta zbog svojih golemih arktičkih prostranstava.

Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi povećanja temperature za otvaranje novih pomorskih putova na sjeveru i lakše iskorištavanje resursa.

Klimatske promjene ugrožavaju, međutim, permafrost, trajno zaleđeno tlo koje pokriva 65 posto Rusije i na kojem je sagrađeno puno infrastrukture.