NAJMANJE 16 vojnika, ali i određen broj civila poginuo je jučer u najžešćim borbama između Armenije i Azerbajdžana od 2016., koje bude strahove oko stabilnosti na području južnog Kavkaza, koridora za naftu i plin za svjetska tržišta.

Sukobi između dviju bivših sovjetskih republika, koje su ratovale devedesetih godina prošlog stoljeća, počeli su jučer ujutro, a nastavili su se i danas raspoređivanjem teškog topništva na obje strane. Radi se o najnovijem odmjeravanju snaga u dugogodišnjem sukobu oko Nagorno-Karabaha, odmetnute regije unutar Azerbajdžana naseljene uglavnom Armencima.

Ratno stanje i opća mobilizacija

Nagorno-Karabah je objavio da je 16 njegovih vojnika ubijeno, a više od 100 ranjeno nakon što je Azerbajdžan pokrenuo zračni i topnički napad. Armenija i Nagorno Karabah proglasili su ratno stanje i opću mobilizaciju muškog stanovništva. Azerbajdžan, koji je također proglasio ratno stanje, rekao je da su njegove snage odgovorile na armenski napad u kojem je ubijeno pet članova jedne obitelji.

Također je kazao da je Baku preuzeo kontrolu nad sedam sela. Nagorno-Karabah je najprije zanijekao takva izvješća, ali je kasnije priznao da je izgubio "neke položaje" i da je imao civilnih gubitaka, ali nije precizirao brojke.

Sukobi su izazvali živu diplomatsku aktivnost kojom se žele smanjiti nove tenzije u više desetljeća dugom sukobu većinski kršćanske Armenije i muslimanskog Azerbajdžana.

Putin: Prekinite rat

Rusija je pozvala na hitni prekid vatre, a Turska je objavila da će dati potporu Azerbajdžanu. Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonski je razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, ali nisu objavljeni detalji razgovora.

Turski je predsjednik Tayyip Erdogan razgovarao s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim. Erdogan, obećavši pomoć svom tradicionalnom savezniku, rekao je da je Armenija "najveća prijetnja miru u regiji" i pozvao čitav svijet da "stane iza Azerbajdžana u njegovoj borbi protiv invazije i okrutnosti".

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će SAD pokušati zaustaviti nasilje. State Department osudio je nasilje pozivajući na hitno zaustavljanje neprijateljstava kao i bilo kakve retorike ili akcija koje bi pogoršale situaciju.

Europska unija i Organizacija za europsku sigurnosti i suradnju zatražile su od obaju strana da zaustave vojne akcije i vrate se pregovorima, što je bila želja koju je iskazao i papa Franjo. Kaspijski plin i nafta koji idu prema svijetu prolaze naftovodima i plinovodima kroz Nagorno-Karabah.

Predsjednik Azerbajdžana: Branimo svoj teritorij

Nagorno-Karabah se odcijepio od Azerbajdžana u sukobu koji je buknuo nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Iako je prekid vatre dogovoren 1994., nakon što su tisuće ljudi poginule, a puno više je raseljeno, Azerbajdžan i Armenija često se optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž linije razdvajanja na granici.

Armenija je rekla da su snage iz Azerbajdžana napale civilne mete, uključivo i one u glavnom gradu Nagorno-Karabaha Stepanakertu i obećao je "srazmjeran odgovor". Baku je zanijekao izjave iz Erevana da su njegovi helikopteri i tenkovi uništeni, te je optužio armenske snage da su pokrenule "osmišljene i ciljane" napade uz granicu.

"Branimo svoj teritorij, naša je stvar ispravna", rekao je u obraćanju naciji azerbajdžanski predsjednik Alijev.