Armenski premijer podnosi ostavku nakon protuvladinih prosvjeda

Armenski premijer podnosi ostavku nakon protuvladinih prosvjeda

Foto: Hina

ARMENSKI premijer Serž Sargsjan je rekao da će podnijeti ostavku kako bi pridonio održanju mira u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon višednevnih prosvjeda koji su počeli otkad je stupio na premijersku dužnost 17. travnja.

Sargsjan, blizak saveznik ruskoga predsjednika Vladimira Putina, posljednjih deset godina obnašao je predsjedničku dužnost, a nakon što ga je parlament imenovao premijerom na ulice su izašli nezadovoljni građani tražeći njegovu ostavku.

"Pogriješio sam"


Prosvjednici su Sargsjana optužili da se novom funkcijom želi zadržati na vlasti, pošto je deset godina bio predsjednik države. Njegov drugi i posljednji mandat predsjednika završio je u ožujku, a prosvjedima su demonstranti pokušali upozoriti na pokušaj Sargsjanova vječnog zadržavanja na vlasti.

"Pogriješio sam, a Pašinjan je bio u pravu", napisao je Sargsjan na svojoj internetskoj stranici, misleći pritom na oporbenog čelnika Nikolu Pašinjana, parlamentarnog zastupnika koji je tijekom vikenda sudjelovao u prosvjedima zbog čega je priveden.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
U ponedjeljak je pušten na slobodu, zajedno s ostalim istomišljenicima koji su sudjelovali u protuvladinim prosvjedima.

Ispunjenje očekivanja građana

Sargsjan je napisao i kako se nada da će njegova ostavka ispuniti očekivanja građana koji su prosvjedovali.

U skladu s ustavnim promjenama usvojenim nakon referenduma provedenog 2015. većinu državnih ovlasti ima premijer, a predsjednikova je dužnost većinom protokolarna.

Serža Sargsjana na predsjedničkoj je dužnosti naslijedio Armen Sarkisijan (64), bivši premijer koji je nekada bio i veleposlanik u Velikoj Britaniji. Predsjedničku će dužnost obavljati sljedećih sedam godina.

Armenija se odvojila od Sovjetskog Saveza 1991., ali je i dalje ovisna o ruskoj pomoći i investicijama. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i loše vođenje gospodarstva koje se muči da prevlada naslijeđe centralnog planiranja. Služba za vanjsku politiku EU-a pozvala je armenske političare na više dijaloga i mirno rješenje problema.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara