NEDAVNO se u središtu galaksije udaljene 215 milijuna svjetlosnih godina pojavio snažan bljesak svjetlosti, posljednji krik umiruće zvijezde kojoj je sudbinu zapečatila supermasivna crna rupa.

A astronomi su, koristeći se teleskopima Europskog južnog opservatorija (ESO) i drugih organizacija diljem svijeta, uspjeli snimiti taj posmrtni bljesak, odnosno fenomen plimnog poremećaja (engl. tidal distruption event) u kojem gravitacijsko polje crne rupe prvo rastegne, a zatim rastrga zvijezdu koja se slučajno našla preblizu.

“Ideja o crnoj rupi koja usisava obližnju zvijezdu zvuči poput znanstvene fantastike. Ali upravo se to događa za vrijeme plimnog poremećaja“, rekao je astronom Matt Nicholl sa Sveučilišta u Birminghamu.

Nesretna sudbina zvijezde

Tijekom plimnog poremećaja zvijezda prolazi kroz takozvanu špagetizaciju, što je vrlo teško uočiti i proučiti sa Zemlje. Kako bi pratili što se događa kada crna rupa rastrga umiruću zvijezdu, znanstvenici su usmjerili ESO-ov Vrlo veliki teleskop (VLT) i ESO-ov Teleskop za novu tehnologiju (NTT) na bljesak svjetlosti koji se pojavio prošle godine u blizini supermasivne crne rupe.

"Kada nesretna zvijezda zaluta previše blizu supermasivne crne rupe u središtu galaksije, ekstremno gravitacijsko polje crne rupe usitnjava zvijezdu u tanke struje materijala", objasnio je astronom Thomas Wevers, suradnik ESO-a.

Kada materijal iz procesa špagetizacije upada u crnu rupu, oslobađa se veliki bljesak energije, a njega mogu uočiti i astronomi koji se nalaze na planetu udaljenom više milijuna svjetlosnih godina od samog događaja. Mada su takvi trenuci izuzetno blještavi, nije ih lako uočiti jer ih obično prekriva velika zavjesa prašine i krhotina.

"Otkrili smo da, kada crna rupa proždire zvijezdu, ona može izbaciti snažnu eksploziju materijala koji ometa naš pogled", rekla je astronomkinja Samantha Oates, također sa Sveučilišta Birmingham.

Pogled iza zavjese

Astronomi su ovoga puta uspjeli uhvatiti posmrtni bljesak AT2019qiz jer su na njega usmjerili teleskope vrlo brzo nakon raspada zvijezde.

"Budući da smo na vrijeme reagirali, mogli smo vidjeti kako zavjesa prašine polako prekriva snažnu navalu materijala koji je crna rupa izbacila brzinom do 10.000 km/s", navodi Kate Alexander, astrofizičarka iz NASA-e.

"Ovaj jedinstveni pogled iza zavjese pružio nam je priliku da precizno utvrdimo podrijetlo zaklanjajućeg materijala i da u stvarnom vremenu pratimo kako on zahvaća crnu rupu", dodala je.

Znanstvenici su također utvrdili da je nesretna zvijezda prvotno imala približno istu masu kao i naše Sunce i da je izgubila oko polovicu mase zbog čudovišne crne rupe, koja je od nje masivnija više od milijun puta.

Istraživanje naziva An outflow powers the optical rise of the nearby, fast-evolving tidal disruption event AT2019qiz objavljeno je u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.