Austrija preuzima predsjedanje EU-om

Austrija preuzima predsjedanje EU-om
GLAVNA pitanja kojima će se ove godine baviti europski čelnici pod predsjedanjem najprije Austrije, koja u nedjelju preuzima čelno mjesto EU, a potom u drugoj polovici godine Finske, su europski Ustav, čija je sudbina, nakon što su ga u ljeto 2005. odbacile Francuska i Nizozemska, i dalje neizvjesna, kao i nastavak procesa proširenja.

Pitanje Ustava, koji bi trebao omogućiti lakše funkcioniranje proširene Europske unije, za vrijeme britanskog predsjedništva nije pomaknuto s mrtve točke.

Predstavljajući krajem prošle godine u Bruxellesu prioritete austrijskog predsjedništva, austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik u pogledu Ustava nije iznijela konkretne prijedloge, upozorivši kako nema "čaroban štapić", no najavila je da će austrijsko predsjedništvo povesti široku raspravu o tome kakvu Uniju europski građani žele.

"Naša polazna točka nije laka... moramo vidjeti što želimo, kako želimo živjeti u Europi", kazala je Plassnik.

Naglasila je da Austrija neće požurivati ratifikaciju Ustava.

Ustav je dosad ratificiralo 13 od 25 zemalja članica, a rok za dovršetak tog procesa prvotno je bio određen za studeni 2006., no na summitu u lipnju, u svjetlu francuskog i nizozemskog "ne", odlučeno je da se taj rok produlji, ali ne i do kada.

"Ne postoje brza rješenja niti instant odgovori", rekla je Plassnik, podsjetivši da je Europa u pogledu Ustava uzela "predah za razmišljanje".

Sudbina Ustava naći će se ponovno na dnevnom redu summita EU-a u lipnju 2006., najavila je Plassnik, dok će proljetnim summitom u ožujku dominirati gospodarska pitanja.

Predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrell smatra da se rješenje za europski Ustav mora pronaći svakako prije idućih izbora za Europski parlament u lipnju 2009. godine i upozorava da Europska unija bez ustava neće moći funkcionirati. Velike nade Borrell polaže u Njemačku, koja rotirajuće predsjedništvo Europske unije preuzima u prvoj polovici 2007. godine.

Nova njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je da će spašavanje europskog Ustava biti glavna zadaća njemačkog predsjedništva.

Većina europskih čelnika smatra da sam Ustav ne bi trebalo mijenjati, ali s obzirom da Ustav moraju ratificirati sve zemlje članice, što u Francuskoj i Nizozemskoj zasad nije izgledno, odnosno barem ne do novih izbora u tim zemljama 2007., europski stručnjaci već razmatraju koje bi se njegove odredbe mogle primijeniti i bez novog formalnog ugovora, poput primjerice europske diplomatske službe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Francuski predsjednik Jacques Chirac najavio je da će početkom godine, nakon konzultacija s Njemačkom, Austrijom i drugim zemljama članicama, iznijeti vlastite "ambiciozne prijedloge" za reformu europskih institucija kako bi odgovarale potrebama proširene i moderne Europe.

Beč i Helsinki najavili su također da će u ovoj godini nastaviti monitoring pristupajućih zemalja Bugarske i Rumunjske, koje bi punopravnim članicama trebale postati 1. siječnja 2007. ili godinu dana poslije ako ne zadovolje uvjete, kao i pristupne pregovore s Hrvatskom i Turskom, otvorene 3. listopada 2005.

Hrvatska bi za vrijeme austrijskog predsjedništva mogla otvoriti konkretne pregovore za osam od ukupno 35 poglavlja europskog zakonodavstva o kojima će se pregovarati, a otvaranje prvih konkretnih pregovora od Beča očekuje i Turska.

Plassnik je osobito naglasila kako ne bi trebalo nimalo sumnjati u predanost austrijskog predsjedništva obvezama prema Turskoj. Članstvu Turske u EU protivi se, naime, 80 posto Austrijanaca, a Austrija je svojedobno pokušala blokirati dogovor o okviru za pregovore s Ankarom.

Europsku uniju očekuje i velika javna rasprava o daljnjem proširenju nakon što je Europsko vijeće 17. prosinca odobrilo status kandidata Makedoniji, no bez određivanja datuma za početak pregovora.

Pri budućim proširenjima, poručeno je tom prigodom, trebalo bi uzimati u obzir "apsorpcijske sposobnosti Unije" i "mišljenje europskih građana".

Veliku krizu, koja se mogla prenijeti i u 2006. godinu, krajem prošle spriječio je dogovor europskih čelnika o novom dugoročnom proračunu EU za razdoblje od 2007. do 2013. godine.

Dogovor je u posljednjem trenutku postiglo britansko predsjedništvo EU-a na summitu u Bruxellesu nakon mučnih pregovora koji su trajali više od 30 sati.

Britanski premijer Tony Blair dogovor je osigurao pristavši na smanjenje britanskog rabata za 10,5 milijarda eura, odnosno gotovo 20 posto, u korist novih zemalja članica. Proračun je dogovoren u iznosu od 862,3 milijarda eura, što predstavlja 1,045 posto europskog BDP-a, od čega je 157 milijarda namijenjeno za regionalnu pomoć novim članicama.

Kompromisno rješenje poštedilo je Europu financijske paralize, no ne znači i kraj europskim problemima.

"Europa nije izišla iz krize, izbjegla je katastrofu", ocijenio je europski povjerenik za razvoj Louis Michel.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara