NA AZIJSKIM se burzama trguje oprezno jer ulagači nisu voljni riskirati uoči ključnog sastanka predsjednika SAD-a i Kine koji bi mogao odrediti smjer trgovinskog sukoba dva najveća svjetska gospodarstva u sljedećim mjesecima.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,4 posto. U Južnoj Koreji i Australiji pale su, pak, između 0,4 i 1,4 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez jer ulagači nisu sigurni hoće li trgovinske tenzije između SAD-a i Kine splasnuti nakon sastanka predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinping tijekom vikenda.

Washington šalje nejasne signale

Washington, kažu analitičari, šalje nejasne signale, a objavljeno je i da će na sastanku dvaju predsjednika, koji će se održati na marginama skupa skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava u Argentini, sudjelovati i savjetnik Bijele kuće za trgovinska pitanja Peter Navarro, koji zagovara čvrste stavove prema Kini.

''Ne postigne li se nekakav dogovor, na tržištima se sljedećeg tjedna može očekivati još veća nestabilnost'', kaže Victor Huang, strateg u tvrtki Guotai Junan International.

Ulagači su oprezni i zbog novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Jutros je objavljeno da je u studenome rast tvorničkih aktivnosti, po prvi put nakon dvije godine, zastao.

To je izazvalo špekulacije o novim poticajnim gospodarskim mjerama Pekinga, što pozitivno utječe na kineske burze, no rast cijena dionica je ograničen jer se ulagači plaše daljnjeg slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

Južnokorejski Kospi indeks oslabio

Južnokorejski Kospi indeks oslabio je, pak, zbog povećanja kamatnih stopa tamošnje središnje banke.

Azijske ulagače obeshrabrio je i jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu jer su se nadali daljnjem oporavku najveće svjetske burze nakon što su dan prije cijene dionica skočile više od 2 posto, zahvaljujući porukama iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamatnih stopa, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

I na valutnim tržištima jutros vlada oprez, pri čemu se dolar stabilizirao nakon osjetnog pada dan prije.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,76 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu blago skliznuo s jučerašnjih 113,45 na 113,40 jena.

Američka je valuta blago oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1390 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1375 dolara.

Cijene nafte porasle

A cijene su nafte ponešto porasle zahvaljujući špekulacijama da bi Rusija, zajedno s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC), uskoro mogla smanjiti proizvodnju kako bi se podržale cijene crnog zlata koje su u posljednja dva mjeseca potonule oko 30 posto.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,35 posto, na 51,65 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 59,75 dolara.