STRANKA Milana Bandića doživjela je potop na izborima za Europski parlament. Iako je Bandić tjedan dana prije izbora službeno prijavio da je potrošio malo manje od milijun kuna, a neslužbeno puno, puno više, na izborima u nedjelju dobio je tek 21.175 glasova. Štoviše, u Gradu Zagrebu dobio je malo više od 10 tisuća glasova, točnije 10.292, što listi aktualnog gradonačelnika nije bilo dovoljno da prođe prag od pet posto.

Impozantni razmjeri katastrofe

Na posljednjim četirima izborima Bandićeva lista uvijek je prelazila 70-ak tisuća glasova, kako na lokalnim tako i na parlamentarnim izborima. Bandićeva kampanja koje se fokusirala na izbacivanje uhljeba i novog smjera u zapošljavanju u državnim i lokalnim upravama i tvrtkama očigledno je utjerala strah u kosti Bandićevih birača. No, krenimo redom.

Razmjeri Bandićeve katastrofe u nedjelju uistinu su impozantni. Na nacionalnoj razini Bandićeva je stranka, odnosno kandidacijska lista, ostvarila 13. rezultat te su imali 1,97 posto. U Gradu Zagrebu bili su tek deveti s 4,5 posto, a ispred njih su bili Živi zid, platforma Možemo, Neovisni za Hrvatsku, Marijana Petir, Kolakušić, Suverenisti, HDZ i SDP.

Do sada, na posljednja četiri izbora, Bandić je mogao računati da će njegova lista imati oko 75 tisuća glasova, da bi jučer svi ti glasovi jednostavno nestali.
Na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine Bandićeva stranka u Gradu Zagrebu imala je najviše glasova, i to 74.467. No tada je u Gradu Zagrebu izašlo gotovo 330 tisuća glasača, što je oko 100 tisuća glasača više nego jučer na europskim izborima. Na parlamentarnim izborima 2016. godine Bandićeva koalicijska lista je imala oko 76 tisuća glasova, što je tada bilo dovoljno za dva mjesta u saboru. Malo manje od 76 tisuća glasova imali su u studenom 2015. godine također na parlamentarnim izborima. Na lokalnim izborima 2013. godine Bandić je opet imao 71 tisuću glasova pa se opravdano 21 tisuća glasova na jučerašnjim izborima može smatrati katastrofom, a možda i početkom Bandićeva kraja.

Gdje je zapelo? Po svemu sudeći, u mnogo čemu.

Novac nije bio problem

Krenulo je dobro. Bandićeva stranka prijavila je kako je za europske izbore skupila najviše donacija, i to više od pola milijuna kuna, dok su tjedan prije izbora prijavili kako su potrošili gotovo dvostruko više, 960 tisuća kuna. To je bio četvrti po veličini budžet za europske izbore. Više od Bandića trošili su samo SDP, HDZ i Amsterdamska koalicija.

"Moja stranka dobit će više nego što će potrošiti", najavljivao je Bandić. Naravno, Bandić se koristio uobičajenim smicalicama pa se stekao dojam kako građani financiraju Bandićevu kampanju. Pred izbore je tako Grad Zagreb zakupio preko 150 plakata u glavnom gradu Hrvatske kojima se veliča rad gradonačelnika Milana Bandića, ali i ljudi koji su na Bandićevoj listi. Činjenica da je Bandić usred kampanje za euroizbore uzeo više od 150 reklamnih mjesta u gradu Zagrebu te da ih je platio našim novcem uobičajeno nije bila sporna za Državno izborno povjerenstvo.

Sanaderov spin majstor, kolega s USKOK-ove klupe

Bandić je bio uvjeren da je povukao dobar potez kada je za šefa kampanje uzeo bivšeg spin majstora Ive Sanadera. Naime, prema financijskom izvještaju, Bandićeva stranka većinu novca za izbore uplatila je tvrtki Plava jabuka d.o.o. koja se bavi promidžbom i izdavaštvom, a u vlasništvu je Ratka Mačeka. Bandić nikada nije objasnio vezu s Mačekom, no sigurno su imali zajedničkih tema s obzirom na to da je Maček, kao i Bandić, na meti USKOK-a. Maček je bio svojevremeno osuđen zbog izvlačenja novca za crni fond HDZ-a, no ta je presuda u međuvremenu pala, a u tijeku je novo suđenje.

No ovog puta novac, spin majstori i uobičajene muljaže nisu bili dovoljni da Bandićeva politička opcija zabilježi dobar rezultat. Štoviše, uslijedila je katastrofa.

Kampanja Bandićeve liste bila je obilježena suđenjem Bandića za aferu Agram, a mnogi su se zgrozili informacijama koje su mogle čuti tijekom iznošenja dokaza. Najupečatljivije su svakako Bandićeve snimke na kojima se namještaju poslovi.

"Dok se bave time tko kuha kavu kod mene, 35 milijardi kuna nema", govorio je Bandić.

Što će mu glasovi, kad ih ionako skupi nakon izbora

Unatoč tome, višestruki USKOK-ov optuženik uspio je u proteklih par mjeseci na sebe navući još istraga, ali i optužnica. DORH je tako nedavno pokrenuo istrage stranačkih prebjega koji su izmijenili sliku sabora i zagrebačke Gradske skupštine. Bandić je krenuo od jednog zastupnika u saboru, dok ih danas u svom klubu ima 11. Bandićeva stranka od statističke greške prometnula se tako u bitan faktor opstanka HDZ-ove vlade na čelu s Andrejem Plenkovićem.

Isto tako, bilo je prebjega u zagrebačkoj Skupštini kako bi Bandić spasio vlastitu fotelju gradonačelnika. U prosincu su tri ključne ruke podigli su Ilija Ćorić iz HSS-a, Miroslav Polovanec iz HSLS-a i Jozo Milićević iz Nezavisne liste Zagreb kako bi se spasili proračun i Bandić. Ako bismo sve okrenuli na šalu, što bi prosječni glasač za Bandića mogao pomisliti nego da Bandiću glasovi na izborima zapravo ne trebaju. On ih ionako skupi naknadno. Kampanja zagrebačkog gradonačelnika bila je ne samo bizarna nego i uvredljiva, a čini se da je bio fokusiran na to da svoje glasače odbije od sebe.

Napadao uhljebe pa mu pobjegli glasači

Zagrebački kralj uhljeba u posljednjem obraćanju pred izbore uzvikivao je kako "stranačkim uhljebima više nije mjesto u politici".

"Dok se uhljebi stavljaju na mjesto sposobnih ljudi, kolone ljudi će preko Macelja i Bregane tražiti put u Irsku i Njemačku", govorio je Bandić, a čini se da je upravo ta poruka najviše preplašila Bandićeve glasače zaposlene u zagrebačkim gradskih službama.

No nije tu stao utjerivati strah u kosti svojim biračima.

"Dok se budu birali podobni, a ne sposobni, nema sreće za ovu zemlju", poručivao je Bandić naglašavajući kako je krajnje vrijeme je promjenu smjera u politici zapošljavanja u državnim i lokalnim službama.

Ako to nije preplašilo Bandićeve glasače, ne znamo što jest.