Grafovi: HUB

"NAKON stabilizacije dobiti oko 2 milijarde kuna na godišnjoj razini tijekom 2014. i prva dva kvartala 2015., u trećem i četvrtom kvartalu došlo je do značajnih gubitaka, kao posljedica troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku. Na kraju 2015. godine godišnji gubitak bankarskog sustava iznosio je 4,3 milijarde kuna", navodi se u kvartalnom Pregledu Hrvatske udruge banaka.

Pod utjecajem gubitaka vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku u trećem kvartalu 2015. godine pomični 12-mjesečni povrat na prosječnu aktivu iznosio je oko -0,9 posto, a na prosječni kapital oko -6,3 posto što se do kraja godine uvećalo na -1,1 posto odnosno -8,1 posto.

Prema podacima iz baze IMF Financial Soundness Indicators, koja nije posve ažurirana hrvatske banke su se nalazile približno oko prosječne razine povrata na aktivu (ROAA) koja je bila veća od povrata u srodnim zemljama koje su imale problema s bankama (npr. Slovenija, Bugarska), ali i niža od povrata u srodnim zemljama koje nisu imale problema s bankama (npr. Poljska, Češka, Slovačka). Kada se uključe zadnji podaci Hrvatska će se priključiti maloj skupini od nekoliko zemalja s negativnim povratima, navode iz HUB-a.

Iz HUB-a navode da hrvatske banke imaju puno angažiranog kapitala, pa je položaj u međunarodnoj usporedbi prema povratu na kapital relativno lošiji od prosjeka. Zadnji usporedivi podaci ne uključuju treći kvartal 2015. u kojem su knjiženi gubici po osnovi konverzije kredita u švicarskom franku. S povratom od -6,3% hrvatske banke će se priključiti maloj skupini od nekoliko zemalja s negativnim povratima, upozoravaju iz HUB-a.