Barcelona želi pregovore, Madrid je bijesan zbog mlaćenja policajaca

Barcelona želi pregovore, Madrid je bijesan zbog mlaćenja policajaca
Foto: EPA

MADRID još nije odgovorio na zahtjev predsjednika katalonske vlade da odredi već danas datum za pregovore, no oglasio se španjolski ministar unutarnjih poslova koji je doputovao u Kataloniju suočenu s nasilnim prosvjedima i poručio da neće tolerirati nasilje prema policiji. 

Nakon što je u petak navečer, u dosad najžešćim prosvjedima, bilo 182 ozlijeđenih, u Barcelonu je iz Madrida doputovao španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska.

„Neću tolerirati agresiju prema policiji. Odgovarajuće ćemo djelovati na ovaj jako organizirani vandalizam“, rekao je Grande-Marlaska na konferenciji za medije u Barceloni, jednome od turistički najposjećenijih gradova u Europi.

„Nasilje nije, niti će ikada biti naša zastava. Niti u Barceloni, niti Tarragoni, Llleidi i Gironi“, rekao je predsjednik katalonske vlade Quim Torra u javnom obraćanju u Barceloni, spominjući gradove u kojima je došlo do nasilja.

Zatražio je pregovore sa središnjom vladom u Madridu.

„Tražimo od predsjednika španjolske vlade (Pedra Sáncheza) da još danas odredi datum za razgovore. To je njegova obveza. Hitnija je nego ikada“, istaknuo je Torra.

Španjolski premijer Pedro Sánchez i njegova vlada još se nisu oglasili o tom zahtjevu.

300 policajaca ozlijeđeno, 300 osoba privedeno

Od ponedjeljka, kada su buknuli prosvjedi u Barceloni i drugim katalonskim gradovima, ozlijeđeno je oko 300 policajaca u „teškom nasilju“, rekao je i dodao: "Istražujemo profil nasilnika. To su ljudi sa strategijom, pripremljeni za provođenje nasilja. Svi uhićeni ovih dana povezani su s nasiljem nastalim u Kataloniji.“

Ministar je dodao da je od ponedjeljka bilo privedeno 300 osoba. 

Neki mediji navode kako su se katalonskim prosvjednicima za nezavisnost priključile anarhističke i ljevičarske skupine iz drugih dijelova Španjolske te Grčke, Francuske, Italije i Njemačke. Grande-Marlaska to nije ni potvrdio ni demantirao. Odbio je otkriti profil uhićenih.

„Evidentno je da postoji radikalno zagovaranje neovisnosti Katalonije. Moguće je da postoje i neki elementi sa strane“, odgovorio je i poručio: „Situacija je pod kontrolom (...), nismo poljuljani. Policija na terenu odgovara proporcionalno situaciji, slijedi međunarodne protokole.“ „Sve demokracije suočavaju se s narušavanjem javnog reda i mira. To smo mogli vidjeti i u Francuskoj i Njemačkoj."

Novi prosvjed, ali protiv policijskog nasilja  

Lijeva skupina mladih Arran pozvala je na nove prosvjede u 18 sati u Barceloni protiv „policijskog nasilja“ i za „oslobođenje svih političkih zatvorenika“.

Prosvjedi diljem Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna na sjeveroistoku Španjolske, počeli su ponedjeljak nakon što je Vrhovni sud u Madridu izrekao zatvorske kazne od 9 do 13 godina za devetero katalonskih dužnosnika. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne. 

Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. koji je bio zabranio Ustavni sud. Posljedično su proglasili republiku Kataloniju, koja nije zaživjela na terenu.

Prosvjednici na ulicama traže primjenu neovisnosti i oslobođenje zatvorenih političara. U petak se u mirnom prosvjedu u središtu Barcelone okupilo 525.000 zagovornika neovisnosti. Na drugom dijelu grada, ispred zgrade španjolske policije, sukobili su se prosvjednici i policija.

Španjolski premijer Sánchez, koji se 10. studenog sa svojom strankom lijevog centra PSOE suočava s parlamentarnim izborima u Španjolskoj, prošli tjedan je rekao da u Španjolskoj „nitko nije osuđen zbog svojih ideja, nego zbog kršenja zakona“. Rekao je kako osuđeni moraju odslužiti kazne čime je odbio ideju o amnestiji. Također je odbio zahtjev španjolskih oporbenih stranaka s desnice koja traže uvođenje direktnog upravljanja nad Katalonijom u smirivanju situacije.

Torra je, pak, prošli tjedan poručio kako do kraja svog mandata u prosincu 2021. godine želi organizirati novi referendum o nezavisnosti i uspostaviti republiku Kataloniju. Sánchez je ranije rekao da ustav to ne dopušta te da su moguće jedino stvari unutar ustava.

Nakon što je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju 1978. godine, Katalonija ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara