Beograd i Sarajevo su među najzagađenijima na svijetu. Gdje su Zagreb i Split?

Beograd i Sarajevo su među najzagađenijima na svijetu. Gdje su Zagreb i Split?
Foto: Index/123rf/EPA/Pixsell/Milan Sabic

PREMA podacima Agencije za zaštitu životne sredine i europskih agencija, zrak je posljednjih nekoliko dana u dijelovima Beograda i Sarajeva bio "jako zagađen" - ta dva grada nalazila su se među prvih 10 najzagađenijih u svijetu uz pakistanski Karači, kineski Šangaj, Shenzen i Hong Kong te bugarsku prijestolnicu Sofiju.

U zoni petog, najvećeg stupnja zagađenja u Srbiji nalazili su se još i dijelovi Novog Sada, Užica, Valjeva, Pančeva i Subotice. Prema podacima stranice Air Visual, Beograd je prije dva dana u jednom trenutku imao čak najzagađeniji zrak na svijetu.

Rekordna koncentracija suspendiranih čestica

Rekordna koncentracija suspendiranih PM10 čestica (fine čestice promjera 10 mikrometara i manjeg koje predstavljaju najopasniju vrstu zagađenja i spadaju u kategoriju potvrđenih kancerogena A1; prodiru duboko u pluća i krvotok), čak 346, izmjerena je 27. listopada u 1 sat na mjernoj stanici "Starčevo" u Pančevu, što je do sada nezabilježen iznos.

Stručnjaci su objavili upozorenje da se zbog zagađenog zraka u cijeloj populaciji, ne samo kod osjetljivih ljudi, mogu pojaviti zdravstvene tegobe, s time da se kod starih, djece i osoba s bolestima srca i pluća mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe.

Stručnjaci ovakvu situaciju tumače jakim inverzijama zraka u hladnijem dijelu godine u prizemnim slojevima atmosfere te izostankom sezonskih oborina i slabim vjetrom. Naravno, to je također i dio godine kada se intenzivno grije, ponajviše na fosilna goriva te na drvo i ugljen.

Što je indeks kvalitete te kako stoje Zagreb i Split?

Nakon objave ove vijesti, mnogi u Hrvatskoj pitali su se je li u našim najvećim gradovima, u Zagrebu i Splitu situacija slično loša. Kratak odgovor bio bi da nije ni približno.

Na području cijele Hrvatske stanje kvalitete zraka u utorak je bilo dobro. Nisu bile zabilježene povišene koncentracije onečišćujućih tvari ni u Zagrebu ni u Splitu. Prema stručnjacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u ovo doba godine (jesen i zima) inače su moguće povremene epizode povišenog onečišćenja uslijed jutarnjih magli i slaboga vjetra, no one u posljednjih nekoliko godina nisu bile alarmantne.

Prije svega ovdje treba razjasniti što znači indeks kvalitete zraka (AQI). To je „sumarni pokazatelj“ onečišćenja. Pri izračunu indeksa koristi se više pokazatelja kvalitete zraka (koncentracija onečišćujućih tvari) i u ovisnosti o iznosima izmjerenih koncentracija tome pokazatelju se pripisuju odgovarajuće vrijednosti. Što je vrijednost indeksa veća, kvaliteta zraka je nepovoljnija.

Indeks AQI u utorak ujutro u 8 h u Starom gradu u Beogradu bio je 121, uz oznaku da je nezdrav za osjetljive skupine ljudi.

U Zagrebu je AQI istovremeno bio 7 uz oznaku dobar, a u Splitu 0, uz istu oznaku.

Pritom treba znati da je kvaliteta zraka dobra ako se AQI kreće 0 do 50. Takva kvaliteta zraka smatra se zadovoljavajućom, a zagađenje zraka predstavlja mali ili nikakav rizik.

Što je prihvatljivo, što nezdravo, a što opasno za zdravlje?

Umjereni AQI kreće se od 51 do 100. Kvaliteta takvog zraka je prihvatljiva, međutim, kod prisutnosti nekih zagađivača može postojati umjerena briga za zdravlje vrlo malog broja ljudi. Aktivna djeca i odrasli te osobe s dišnim bolestima, kao što je astma, trebaju ograničiti boravak na otvorenom.

Kada se AQI kreće između 101 i 150, zrak se smatra nezdravim za osjetljive skupine. Aktivna djeca i odrasli te osobe s dišnim bolestima, kao što je astma, trebaju ograničiti boravak na otvorenom.

Zrak je nezdrav kada se AQI kreće između 151 i 200. Na takvom zraku svi mogu osjetiti zdravstvene probleme, a osjetljiviji ljudi ozbiljnije. Aktivna djeca i odrasli te osobe s dišnim bolestima kao što je astma trebaju izbjegavati duži boravak na otvorenom. Svi ostali, a osobito djeca, trebaju ograničiti aktivnosti na otvorenom.

Kada je AQI između 201 i 300, zrak je vrlo nezdrav. U takvim uvjetima objavljuju se upozorenja za građane jer će vjerojatno utjecati na zdravlje cijele populacije. Aktivna djeca i odrasli te ljudi s respiratornim bolestima, poput astme, trebali bi izbjegavati sve napore na otvorenom; svi ostali, posebno djeca, trebali bi ograničiti napore na otvorenom.

Zrak s indeksom AQI višim od 300 označen je kao opasan za zdravlje. Svatko može osjetiti ozbiljnije zdravstvene posljedice te bi svi trebali izbjegavati sve napore na otvorenom.

Što je temperaturna inverzija i kako uzrokuje rast zagađenja?

Zagađenje zraka posebno može biti izraženo tijekom nepovoljnih meteoroloških uvjeta – tijekom zimskih inverzija zraka, kada nema vjetra, kada duže nema oborina itd.

Kako bismo razumjeli inverziju, prvo pokušajmo pojednostavljeno objasniti konvekciju koja uzrokuje miješanje i izmjenu zraka.

Temperatura zraka u atmosferi uobičajeno je viša uz površinu Zemlje koja isijava toplinu prikupljenu tijekom dana od dolaznog zračenja. Ona je sve niža što je udaljenost od tla veća. Zrak uz površinu tla zagrijava se i širi te postaje rjeđi i lakši. Zbog toga se diže u više dijelove atmosfere u kojima se dalje širi zbog nižeg tlaka i pritom se hladi. Kada se ohladi na temperaturu okolnog zraka, njegovo uzdizanje staje. Istovremeno s uzdizanjem toplog zraka u vis, događa se poniranje okolnog hladnijeg, težeg zraka prema dolje. To se naziva konvekcija.

Efekt ograničen na kopnena područja

U posebnim uvjetima taj normalni vertikalni gradijent temperature postaje obrnut tako da je zrak hladniji u blizini površine. To se naziva inverzijom, a može se dogoditi kada se, primjerice, toplija, manje gusta zračna masa prebaci preko hladnije i gušće zračne mase. Ova vrsta inverzije, među ostalim, nastaje kad zračenje s površine Zemlje (a time i hlađenje Zemlje) premašuje količinu zračenja koju je tlo primilo od Sunca i same atmosfere, što se obično događa noću ili zimi kada je kut pod kojim sjaji Sunce vrlo nizak. Ovaj učinak uglavnom je ograničen na kopnena područja budući da ocean mnogo duže zadržava toplinu nego tlo. U polarnim krajevima, tijekom zime, inverzije su gotovo uvijek prisutne nad kopnom.

Inverzija temperature zaustavlja atmosfersku konvekciju (ranije spomenuto poniranje hladnijeg zraka iz visine prema dolje uz uzdizanje toplijeg prema gore). U zahvaćenim područjima može uzrokovati nakupljanje prašine i zagađivača koji se onda ne uzdižu s toplim zrakom s površine. Ovo može postati problem u gradovima u kojima postoje brojni zagađivači. Inverzijski efekti često se javljaju u velikim gradovima kao što su Peking u Kini, Los Angeles u SAD-u, Milano u Italiji, Mexico City u Meksiku, Mumbai u Indiji i Santiago u Čileu. Također se javlja i u nešto manjim gradovima kao što su Budimpešta u Mađarskoj, Bratislava u Slovačkoj, Beograd u Srbiji, Sarajevo u BiH te Ljubljana u Sloveniji.

Gradovi okruženi brdima

Navedeni gradovi uglavnom su okruženi brdima i planinama koji stvaraju inverzijsku zamku zraka. Tijekom snažne inverzije, zarobljeni zagađivači u zraku stvaraju smećkastu maglu koja se naziva smog, a može uzrokovati respiratorne probleme. Veliki smog 1952. godine u Londonu u Engleskoj jedan je od najozbiljnijih poznatih primjera takve inverzije. Stručnjaci procjenjuju da je bio odgovoran za smrt oko 12.000 ljudi.

Treba imati na umu da je zrak zagađen sagorijevanjem izvora poput drva, ugljena, nafte, naftnih derivata i plina, najvažniji uzrok smrti u okolišu te drugi uzrok raka pluća nakon pušenja. Samo u Europi odnosi više od 400.000 života godišnje.

Kada nije dobro provjetravati i joggirati

Sonja Vidič, voditeljica Službe za istraživanje kvalitete zraka, modeliranje i primjenu Državnog hidrometeorološkog zavoda, kaže da je zrak svugdje, pa tako i u Zagrebu, najzagađeniji u zimskim mjesecima, u anticiklonalnim vremenskim situacijama mirnog vremena s jutarnjom maglom ili niskim oblačnim slojem koji sprečava vertikalno miješanje zraka.

„Tada se sve onečišćujuće tvari zadržavaju u najdonjim slojevima atmosfere gdje se emisije, prvenstveno iz kućnih ložišta i prometa, gomilaju i ostaju u neraspršenom stanju dulje vremena. Te situacije mogu trajati od nekoliko dana do dva i više tjedna“, kaže Vidič.

Ističe da kvaliteta zraka ovisi prvenstveno o vremenskim uvjetima i duljini trajanja epizode sa slabim raspršivanjem onečišćujućih tvari.

„U nekim dijelovima grada, a osobito na prometnicama u središtu grada, gdje je slabo horizontalno strujanje zraka u odnosu na položaj i pružanje prometnice, situacija je najnepovoljnija jer ne postoje mehanizmi provjetravanja koji bi omogućili pročišćavanje atmosfere“, upozorava naša znanstvenica.

Kaže da u opisanim zimskim uvjetima vrijedi nekoliko uobičajenih pravila:

„Ne preporučuje se zadržavanje ljudi vani, ali niti provjetravanje stanova jer se time ne postiže željeni učinak dotoka svježega čistoga zraka. Jogging, bicikliranje i uopće, aktivnosti na otvorenome, ne preporučuju se. Za provjetravanje stanova i kretanje vani treba pričekati povoljniju vremensku situaciju, pratiti prognozu i najavu dolaska fronte, jačeg strujanja i slično. Tada će doći do atmosferskog gibanja koje će donijeti čišći zrak, barem privremeno.“

Grijanje na drva, kamini – da ili ne?

Mnogi ljudi izvore topline poput peći na drva te keramičkih i otvorenih kamina doživljavaju kao prirodne, romantične i zdrave. No to je uglavnom daleko od istine.

Grijanje na drva, iako omiljeno, ističe Vidič, nije preporučljivo osim u slučajevima kada ljudi imaju „savršenu peć“ u kojoj je proces sagorijevanja potpun, odnosno, nema emisija lebdećih čestica i drugih štetnih spojeva u zrak.

„No čak i u tom slučaju ne mogu se izbjeći emisije organskih spojeva, policikličkih aromatičkih ugljikovodika, koji su štetni za zdravlje. Želimo li stvoriti lijepi ugođaj za Božić i Novu godinu – možda si možemo priuštiti vatricu uz toplu peć, ali općenito to nije preporučljivo. Treba se okrenuti čišćim energentima kao što su prirodni plin ili struja“, poručuje Vidič.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara