MINISTAR zdravstva Beroš rekao je u srijedu nakon užega kabineta vlade da su razgovarali o dugu i rješenju u vezi s veledrogerijama koje su uvjetovale isporuku lijekova. Razumije ih, ali kaže kako je činjenica da povećavaju pritisak pred izbore i rebalans proračuna.

I to se ponavlja iz godine u godinu, dodao je.

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je novinarima da su premijera Andreja Plenkovića izvijestili o dugu prema veledrogerijama i taj su problem sagledali s različitih stana, kao i njegovu višedesetljetnu genezu, te, naravno, razgovarali o pronalaženju rješenja.

"Sagledavamo situaciju i nalazimo rješenja"

"Sagledavamo situaciju i nalazimo rješenja. Razumijemo i veledrogerije, ali moramo primijetiti da se taj pritisak pred izbore ili rebalans proračuna ponavlja iz godine u godinu, što je i razumljivo", dodao je Beroš.

Kazao je da su razgovarali i o poteškoćama veledrogerija u odnosu s dobavljačima, odnosno proizvođačima lijekova.

Najavio je da će se na sljedećem sastanku "zasigurno staviti na raspolaganje da suportira njihova nastojanja, odnosno da ispred Ministarstva i vlade stupi u kontakt i s domaćim i internacionalnim proizvođačima lijekova".

Naglasio je kako je siguran da će iznaći rješenje. "Novca ima, a ja sam govorio o drugim našim nastojanjima da pomognemo svim participantima tog problema", dodao je Beroš.

Istaknuo je da je bilo riječi i o strukturi dugova te da imaju određena pitanja veledrogerijama pa će, kada dobiju odgovore, razgovarati o otplati, rekao je Beroš.

Ministar je izjavio da bolnice mogu izdržati dovoljno dugo nakon obustave distribucije lijekova, ali nije htio precizirati koliko je to točno vremena.

"Mislim da ćemo naći rješenje prije isteka mjesec dana", istaknuo je.

Oprez jer se virus širi horizontalno zrakasto, policijski sat zadnja mjera

Ministar zdravstva Beroš je upozorio da je broj novozaraženih koronavirusom danas veći nego ikada i najavio da će se još nekoliko dana pričekati eventualni učinak ranijih mjera.

"Ako se ne dogode pozitivni pomaci, sasvim je sigurno da ćemo uvoditi neke dodatne, ali balansirane mjere koje će se prvenstveno odnositi na ograničenje okupljanja", rekao je Beroš. Ponovio je da građani mogu odgovornim ponašanjem pridonijeti sprječavanju širenja virusa. 

"Sami smo najbolji lijek za ovu epidemiju ako poštujemo mjere. Tek tada možemo očekivati da će broj zaraženih posustati. Iako moram reći da se virus horizontalno, zrakasto širi među populacijom. Stoga trebamo biti oprezniji nego ikad", kazao je. 

Novinarima je kazao da su preblizu jedni drugima.

"I vi ste preblizu jedni drugima, bez obzira što imate maske i što smo vani", rekao je Beroš.

Na pitanje o uvođenju policijskoga sata, Beroš je odgovorio da su policijski sat uvele neke države, ali da ne želi sada dati potvrdan odgovor. Istaknuo je da je policijski sat zadnje što će poduzeti ako bude potrebno te dodao kako prije toga postoji niz drugih mjera koje se mogu poduzeti.

Novi sastanak s veledrogerijama krajem ovoga ili početkom idućega tjedna

Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će novi sastanak s veledrogerijama biti krajem ovoga ili početkom idućeg tjedna. Objasnio je da treba sagledati strukturu duga i rokove plaćanja i da će se do rebalansa nastojati, u okviru preraspodjele, pronaći iznos od oko 300 milijuna kuna.

"Sustav financijski nije na održivim nogama i moramo ga na njih staviti. Sada je krajnji trenutak da se sve stvari stave na stol", rekao je Marić.

Izjavio je da nije na sastanku poručio da treba obustaviti distribuciju lijekova prema bolnicama, dodavši da je na rast troška utjecala i korona, odnosno nabavka maski, vizira i ostale zaštitne opreme.

"Osim toga, neki specifični lijekovi, čiji troškovi se mjere u milijunima kuna, također su povećani, a vezani su uz covid-19 epidemiju. Trošak testiranja je više od 200 i nešto milijuna kuna. Ne bih rekao da je covid-19 kriza jeftina", izvijestio je pak ministar zdravstva Beroš.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.