MINISTAR zdravstva Vili Beroš je u intervjuu za Novu TV govorio o planu cijepljenja, inspekcijama cijepljenja preko reda te problemima u zdravstvu.

Upitan je o cijepljenju preko reda.

"Kao ministru žao mi je što je u fokusu ta tema, osim da razgovaramo o tome da procijepimo što više građana. Kao što sam i ranije rekao, osuđujem takvo cijepljenje, nema mu tu mjesta. Postoji plan kojeg bi se trebalo pridržavati", rekao je Beroš.

''Nije bilo moguće predvidjeti takav tijek zbivanja. Epidemiolozi koji su zaduženi za provedbu cijepljenja nisu smatrali da bi to mogao biti problem'', kazao je Beroš.

Cijepljenje majke Alemke Markotić

Upitan je i o tome je li im Alemka Markotić nanijela političku štetu time što je cijepila svoju majku preko reda.

"Ona nije političar pa nije mogla nanijeti političku štetu. Njena majka spada u najugroženiju skupinu", rekao je Beroš i dodao da ne vidi nikakvu političku odgovornost s obzirom na njezinu poziciju u Stožeru.

"Ne vidim kako bi mogla postojati, ona je šef bolnice i s aspekta struke je u stožeru. Njena majka je osoba s nekoliko komorbiditeta i ovaj plan to uvažava. Mislim da je imala elemente za cijepljenje, ali ne mogu se baviti pojedinačnim slučajevima", rekao je Beroš.

Na pitanje bi li on nekog svog cijepio preko veze, rekao je da ne bi.

Ponovio je da je zatražio od svih ustanova podatke iz registra o tome tko je cijepljen.

''U slučaju nepravilnost u ustanovu će se uputiti inspekcija. Ako je propust u postupanju uputit će se predmet Hrvatskoj liječničkoj komori koja će sukladno kodeksu etike i deontologije odlučivati o disciplinskoj odgovornosti, a u slučaju detekcije drugih elemenata bit će predmet upućen na daljnje postupanje DORH-u'', objasnio je.

"Razgovarao sam s ruskim veleposlanikom"

Beroš je izrazio rezervu prema načinu uvoza koji je učinila Mađarska i kaže da ne zna je li taj način dovoljno siguran.

"Mađarska je pribjegla privremenoj upotrebi neodobrenog cjepiva što znači da postoji mogućnost razvoja određenih nuspojava", rekao je Beroš u Dnevniku Nove TV i naglasio da je za rusko cjepivo sve više dokaza da je učinkovito, ali da bi trebalo pričekati dokaze da je i sigurno.

"Optimalno bi bilo da glavna regulatorna agencija EMA (Europska agencija za lijekove) odobri to cjepivo jer ona ima iznimno visoke kriterije. Ruski veleposlanik mi je kazao da dozvolu EMA-e očekuju možda početkom travnja, ali o tome će me redovito obavještavati", rekao je ministar zdravstva i dodao da je Rusija spremna.

"Zamislite da se uveze neko cjepivo i da se prijave neke nuspojave i transgeneracijski problemi", upozorio je i dodao da hrvatska agencija (HALMED) može u suradnji s europskom agencijom napraviti procjene cjepiva za dva do tri dana, te u slučaju da sve bude u redu, rusko cjepivo bi moglo doći u Hrvatsku vrlo brzo, za pola dana.

Hrvatska očekuje veće količine cjepiva

Ministar Beroš je istaknuo da Hrvatska očekuje veće količine cjepiva iz drugih izvora i da će se procjepljivanje građana, koje prema ranije najavljivanim planovima kasni, u Hrvatskoj ubrzati.

Glede organizacije cijepljenja, Beroš je kazao da je razgovarao s predstavnicima svih županija da se nađe dovoljno veliki prostor i timove koji to mogu raditi, te da je iz 90 posto županijskih zavoda za javno zdravstvo dobio podatke da su određene točne lokacije s imenima voditelja timova, kao i da je u Zagrebu spremno 19 takvih lokacija.

Dugovi veledrogerijama

U vezi s dugovima veledrogerijama, a zbog kojih dobavljači one prijete blokadom sustava zdravstva, Beroš je poručio da će učiniti sve kako bi se spriječile blokade hrvatskih bolnica te da će naći načina da se riješe dugovanja.

U najveće razloge nastanka dugova ubraja nedovoljnu stopu javnog izdvajanja za zdravstvo u Hrvatskoj i povećanje plaća koje ide iz istih izvora.  

"Izdvajanje za zdravstveni proračun iznosi 861 euro po glavi stanovnika, što je 8.6 posto od BDP-a, dok europski prosjek iznosi 3100 eura. U budućnosti ćemo morati povećati izdvajanje za zdravstvo", kazao je.

"Također, mjesečna suma novaca koje bolnice dobivaju su premale pa su sad povišene. Godišnje na zdravstvo trošimo između 23 i 27 milijardi kuna, u što ulaze i plaće. Plaće su zadnjih nekoliko godina porasle 24 posto, a samo prošle godine 12 posto, a to povećanje nije pratilo povećanje limita bolnicama, pa su bolnice da bi platile plaće ostale bez novaca za veledrogerije", kazao je.    

Plaće vozačima Hitne

Za traženje zaposlenike u sanitetu za povećanjem koeficijenta ocijenio je da je opravdano, ali je dodao da se oni ne mogu izjednačiti s koeficijentom vozaču kola Hitne pomoći, jer su vozači Hitne pomoći puno više u riziku.

U Ministarstvu zdravstva radi radna skupina koja se usuglasila da se koeficijenti povećaju, kazao je i zaključio da hrvatsko zdravstvo nakon što prođe Covid zahtijeva također ozbiljno liječenje i reforme.