MINISTAR zdravstva Vili Beroš najavio je da je nova Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti u završnoj fazi, upozorivši na negativne trendove konzumacije droga, cigareta i alkohola koji narušavaju kliničku sliku nacije.

Temeljne odrednice nove Strategije bit će predstavljene u ponedjeljak, 27. lipnja na okruglom stolu "Sustav prikupljanja podataka i praćenja javnih politika na području ovisnosti – izazovi i potrebe", koji će se održati u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva u Hotelu Dubrovnik.

"Cijena ovisnosti o drogama koju plaćaju građani u Hrvatskoj i ostalim zemljama u EU vrlo je visoka, kao s ovisnošću povezana financijska izdvajanja za javno zdravstvo", istaknuo je Beroš u povodu Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Ovisnosti o drogama, dodao je, jedna su od najdugotrajnijih prijetnji našem društvu koja izravno i neizravno utječe na živote milijuna ljudi, a borba protiv ovisnosti zahtijeva uspostavu multidisciplinarnog i integriranog pristupa na nacionalnoj, lokalnoj i međunarodnoj razini.

Vlada će u roku od 30 dana od prihvaćanja Strategije u saboru donijeti Akcijski plan djelovanja na području ovisnosti 2022.-2026. kojim će se odrediti konkretni koraci u provedbi definiranih mjera, ističe se u priopćenju.

Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima, Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima, navodi se.

"Konkretno, 21 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis. Također, prema uzimanju novih psihoaktivnih tvari, Hrvatska je iznad europskog prosjeka s 5.1 posto naspram 3.4 posto u EU", dodaje se.

Posebno je alarmantan podatak Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika koje pokazuje da je ukupno 17 posto petnaestogodišnjaka najmanje jednom u životu probalo marihuanu, što je gotovo svaki peti učenik te dobi.

Negativni trendovi u konzumiranju droga, dinamično tržište koje velikom brzinom proizvodi nove psihoaktivne tvari umnožavaju zdravstvene rizike građana, što negativno utječe na kliničku sliku nacije, upozorava Beroš, dodajući da je Nacionalna strategija usklađena s Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao i reformskim mjerama koje su, uz ostalo, usmjerene na preventivne aktivnosti i usvajanje zdravih životnih navika.