JOE BIDEN se u srijedu prvi put, barem kao američki predsjednik, sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Sastanak je bio konstruktivan i bez ikakva animoziteta, ocijenio je Putin nakon njegova završetka.

I zaista, susret lidera dviju svjetskih sila koje su u izuzetno lošim odnosima prošao je bez posebne drame ili tenzija.

"Mnogo je pitanja u kojima se naše procjene razlikuju, no dvije strane pokazale su želju da razumiju jedna drugu i pronađu način da približe stajališta", dodao je ruski predsjednik, koji je na vlasti dulje nego George Bush, Barack Obama, Donald Trump i Biden zajedno. 

I Biden je bio prilično suzdržan, zaključivši da je "učinio ono što je došao učiniti" te da je dao do znanja Putinu da njegov "program nije (usmjeren) protiv Rusije ili bilo koga drugoga, već za američki narod", rekao je. 

"Također sam mu rekao da ni jedan predsjednik Sjedinjenih Država ne može zadržati povjerenje američkog naroda ako se ne izjasni u obrani naših demokratskih vrijednosti, ne zalaže za univerzalne i temeljne slobode koje imaju svi muškarci i žene po našem mišljenju. To je naprosto dio DNK naše zemlje", dodao je.

>>CNN-ova analiza: Putin je od Bidena u Ženevi dobio ono što je htio

"Jasno sam rekao Putinu da ćemo i dalje postavljati pitanja temeljnih ljudskih prava jer to smo mi"

Kako je točno izgledao razgovor dvojice predsjednika iza zatvorenih vrata, ne možemo znati, ali Biden tvrdi da je suočio Putina sa slučajem ruskog disidenta i oporbenog lidera Alekseja Navalnog, koji je završio u ruskoj zatvorskoj koloniji nakon što je jedva preživio trovanje ruskim bojnim otrovom novičokom, od čega se mjesecima liječio u Njemačkoj.

"Jasno sam rekao predsjedniku Putinu da ćemo i dalje postavljati pitanja temeljnih ljudskih prava jer to smo mi, to smo mi", rekao je Biden.
 
"Jasno sam rekao da nećemo tolerirati pokušaje kršenja našeg demokratskog suvereniteta ili destabilizacije naših demokratskih izbora. Zaključak je da sam rekao predsjedniku Putinu da moramo imati neka osnovna pravila puta kojih se svi možemo pridržavati", dodao je američki predsjednik. 

Putin, koji ne želi izgovoriti ni ime Navalnog, odvratio je da je ovaj "znao da krši zakon koji je na snazi u Rusiji" kad se nije vratio u Rusiju na redovnu kontrolu u sklopu uvjetne kazne, iako se oporavljao od trovanja u Njemačkoj, te da se "potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao liječiti u inozemstvo", iako je u trenutku prevoženja iz sibirske u njemačku bolnicu doslovno bio u medicinski induciranoj komi. 

Biden odbacio Putinovu urnebesnu usporedbu Navalnog i ekstremista koji su napali Kapitol

Kad su američki novinari Putina pitali za vlastiti brutalni, a često i smrtonosni, obračun s političkim protivnicima i disidentima, on je predvidljivo odbacio te optužbe i po već uobičajenom obrascu prebacio temu na nerede i politički kaos u SAD-u uslijed prosvjeda pokreta Black Lives Matter i provale Trumpovih pristaša u zgradu Kongresa u siječnju, zatim na oružano nasilje u američkim gradovima, držanje osumnjičenih terorista bez suđenja u vojnoj bazi u Guantanamu i ratove u Iraku i Afganistanu. 

Biden je na to odvratio da je usporedba zatvorske kazne za Navalnog i za militantne Trumpove pristaše koji su nasilno pokušali zaustaviti službenu potvrdu Bidenove izborne pobjede urnebesna. 

"Jedno je kad kriminalci doslovno probiju (policijski) kordon, uđu u Kapitol, ubiju policajca i kad za to snose (kaznenu) odgovornost, a drugo je kad ljudi prigovaraju (zbog izbornog rezultata) i marširaju na Kapitol i govore: 'Ne dopuštate mi da slobodno govorim. Ne dopuštate mi da radim A, B, C ili D.' Tako da su to vrlo različiti kriteriji", odgovorio je Biden na press-konferenciji koju je održao sam, zasebno od Putina. 

Biden Putinu: Smrt Navalnog bila bi porazna za Rusiju

Biden je dodao da je Putinu poručio da bi posljedice eventualne smrti Navalnog bile "porazne po Rusiju", kao i da SAD ima vlastite, "značajne sposobnosti" za kiberratovanje kojima bi mogao odgovoriti na razorne kibernapade na američku infrastrukturu, institucije i tvrtke iz Rusije. Dapače, predao je, kaže, ruskoj delegaciji popis "16 specifičnih entiteta" na američkom tlu koji spadaju u kritičnu infrastrukturu, na koje je napad zabranjen (off limits). Time je postavio Putinu jasan ultimatum a da nije morao uputiti otvorenu prijetnju.

>> Što Putin zaista želi od Bidena?

I upravo u svemu ovdje citiranom leži fundamentalni kontrast u usporedbi s odnosom koji je Bidenov prethodnik Trump imao s ruskim diktatorom. Biden se i sam trudio naglasiti da njegov summit s Putinom nije ništa slično Trumpovom summitu s Putinom 2018. u Helsinkiju.

"Tamo gdje se razilazimo, želio sam da predsjednik Putin razumije zašto kažem ono što kažem i zašto radim ono što radim i kako ćemo odgovoriti na određene vrste radnji koje štete američkim interesima", rekao je Biden na konferenciji.

Trump se na summitu 2018. svrstao uz Putina, a protiv svoje obavještajne zajednice

Trump je 2018. u Helsinkiju imao priliku, suočen s raširenim sumnjama da je njegov predizborni stožer bio u dosluhu s Rusijom 2016. - što je bila i tema istrage specijalnog tužitelja Roberta Muellera, čiji tim je potvrdio rusko miješanje u Trumpovu koristi, ali ipak nije našao dokaze dosluha - jasno pokazati da ništa ne duguje Putinu i da je spreman usprotiviti mu se u obrani američkih nacionalnih interesa. 

Umjesto toga, Trump je s Putinom razgovarao dva sata iza zatvorenih vrata, jedan na jedan uz prevoditelje, bez ikakvog pismenog izvještaja o sastanku nakon toga. Nasuprot tome, Biden je odbio razgovarati s Putinom jedan na jedan i inzistirao je da u razgovorima iza zatvorenih vrata sudjeluju i njihovi ministri vanjskih poslova. 

Potom je Trump održao zajedničku press-konferenciju s Putinom, na kojoj je, unatoč činjenici da je nekoliko dana ranije podignuta optužnica protiv 12 ruskih agenata za hakiranje emailova američkih demokratskih političara, stao na stranu Putina umjesto američke obavještajne zajednice i tužiteljstva.

"Ljudi su mi došli, Dan Coats (direktor Nacionalne obavještajne zajednice) i neki drugi su mi došli i rekli da misle da je Rusija (bila iza hakiranja). Imam predsjednika Putina koji kaže da to nije bila Rusija. Ne vidim nijedan razlog zašto bi bila", odgovorio je Trump i šokirao mnoge, uključujući neke iz vlastite stranke. 

Kasnije se pravdao da je napravio lapsus

"Predsjednik Putin je to iznimno snažno zanijekao", dodao je na konferenciji na kojoj nije rekao ni jednu jedinu kritičnu riječ o Rusiji - bilo o kršenju ljudskih prava u Rusiji, trovanju ruskog prebjega Sergeja Skripalja i njegove kćeri novičokom na britanskom tlu, vojnoj intervenciji i očitim ratnim zločinima u Siriji, podršci ruskim separatistima u Ukrajini, aneksiji Krima, miješanju u američke izbore ili ičemu drugom. 

Štoviše, preko Twittera je prije susreta optužio vlastitu zemlju za loše odnose s Rusijom.

"Naši odnosi s Rusijom nisu nikad bili gori zahvaljujući dugogodišnjoj američkoj gluposti i sada zbog namještenog lova na vještice", poručio je u tvitu, aludirajući na istragu o miješanju u izbore i mogućem dosluhu.

Dan kasnije, nakon vala oštrih kritika, Trump se neuvjerljivo pravdao da je napravio lapsus na konferenciji i da je htio reći da "ne vidi nikakvog razloga zašto to ne bi bila Rusija".

Kontrast između Trumpa i Bidena očit je i u usporedbi njegovog odnosa s čelnicima američkih zemalja saveznica na summitima skupine zemalja G7 i NATO saveza ovog i prošlog tjedna. 

A taj kontrast u odnosu prema, po mnogima, najopasnijem svjetskom diktatoru, komentirali su i voditelji američkih zabavnih večernjih emisija poput Stephena Colberta, koji je zaključio da je "u osnovi, jedino što je bilo uzbudljivo u ovome je da ovo nije bilo najviše demoralizujuće, najmučnije međunarodno lizanje čizama koje je itko ikad vidio", aludirajući na Trumpov snishodljivi odnos prema Putinu.