ZRAČNI napad koji je novi američki predsjednik Joe Biden u noći na petak naredio na sjeveroistoku Sirije, uz granicu s Irakom, bio je prva vojna akcija njegove administracije. Meta napada bili su objekti koje su koristile dvije sirijsko-iračke milicije koje uživaju potporu Irana, a koje SAD drži odgovornima za niz nedavnih napada na američke snage u Iraku.

U napadu su dva američka borbena lovca F-15 E sa sedam preciznih bombi pogodila isto toliko meta, odnosno uništila 11 zgrada. U napadu je poginulo 17 ljudi, prema Reutersu koji se poziva na lokalne izvore.

Prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava (SOHR), nevladinoj organizaciji smještenoj u Londonu koja prati rat u Siriji pomoću lokalnih izvora, poginula su 22 pripadnika milicija Kataib Hezbolah i Kataib Sajid al Šuhada. Pogođen je granični prijelaz koji su ovi šijitski paravojni odredi koristili za krijumčarenje oružja i drugih dobara između dviju zemalja. SOHR navodi da su uništena i tri kamiona puna streljiva koja su stizala iz Iraka na ilegalni granični prijelaz južno od sirijskog grada Albu Kamala.

>>Prva vojna operacija Bidenove administracije: Bombardiranje na sjeveroistoku Sirije

Bidenu je vojno zapovjedništvo i ponudilo više opcija napada, a on je izabrao "srednju" opciju, prema višem obrambenom dužnosniku koji je to otkrio za portal Politico, a mete su odabrane upravo zbog povezanosti s milicijama koje stoje iza napade na Amerikance. Ipak, same mete nisu izravno povezane s napadom, za koji je odgovornost preuzela nova i slabo poznata milicija nazvana Čuvari krvi (Saraja Avlia al-Dam), koju eksperti smatraju paravanom za spomenute proiranske milicije. Kataib Hezbolah, kao i sam Iran, niječe umiješanost u nedavne napade na američke interese.

Odgovor na tri napada proiranskih milicija

Te su paravojne skupine, tvrdi SAD, prošli mjesec izvele tri napada na Amerikance u nekoliko dana. Prvo je 15. veljače napadnuta američka vojna baza u međunarodnoj zračnoj luci u Erbilu, glavnom gradu autonomne pokrajine Kurdistan u Iraku. Ubijen je jedan civilni kooperant filipinske nacionalnosti, dok je još devet ljudi ranjeno, od čega petero Amerikanaca. Zatim je 20. veljače s četiri projektila pogođena zračna baza Balad na sjeveru Iraka, gdje je ranjen jedan južnoafrički civilni kooperant koji je radio za međunarodnu antiterorističku koaliciju predvođenu SAD-om. 

Na kraju su 22. veljače dva projektila pala pored američkog veleposlanstva u Bagdadu, inače najvećeg veleposlanstva na svijetu, unutar ograđene i strogo štićene zelene zone u iračkoj metropoli. 

SAD je, po svemu sudeći, odabrao izvršiti protunapad na teritoriju Sirije umjesto Iraka kako ne bi doveo savezničku vladu u Bagdadu u tešku poziciju, objasnio je za Politico bivši vojni dužnosnik Pentagona Mick Mulroy, dodavši da su udari vjerojatno bili "proračunati i kalibrirani" kako bi se izbjegla eskalacija sukoba s Iranom, dok su u isto vrijeme poslali poruku da "Iranu neće biti dozvoljeno da korištenjem milicija kao posrednika izbjegne odgovornost". Iračka vlada je ranije bijesno reagirala na napade koje je naredio bivši predsjednik Donald Trump na teritoriju Iraka, optužujući Washington da krši irački suverenitet. 

Neimenovani američki dužnosnik također je za portal Vox naveo kako je Bidenova administracija htjela "poslati poruku kako SAD neće žmiriti na napade na američke snage od strane milicija koje sponzorira Iran". 

Glasnogovornik Pentagona John Kirby priopćio je da je Biden naredio "defenzivni" i "razmjerni vojni odgovor" kako bi poslao "nedvosmislenu poruku: predsjednik Biden će štititi američko i koalicijsko osoblje", dok će u isto vrijeme "težiti umirivanju cjelokupne situacije u istočnoj Siriji i Iraku". 

"Sigurni smo da su metu (našeg napada) koristili isti šijitski militanti koji su napali američke snage", rekao je ministar obrane Lloyd Austin novinarima. 

Kritike s ljevice: Biden bombardira Siriju i ubija povećanje minimalne plaće

Ipak, napad je izazvao snažne kritike s ljevice. Phyllis Bennis iz Instituta za političke studije nazvala je odluku o napadu "provokativnom i opasnom". 

"Je li to ono što je (Bidenova poruka) 'Amerika se vratila' trebalo značiti", zapitala se Bennis retorički.

"Znači, Biden bombardira Siriju i ubija povećanje minimalne plaće, potvrđujući sve strahove koje su progresivci imali. Uskoro će odustati od isplaćivanja čekova od po 2000 dolara svima iz srednje klase tako što će ograničiti tko ga može dobiti (kako bi zadovoljili svoje donatore). Establišment se vratio! I apsolutno je grozan", komentirao je Cenk Uygur, voditelj popularnog ljevičarskog YouTube kanala The Young Turks. 

Napad su kritizirali i neki zastupnici iz Bidenove Demokratske stranke, fokusirajući se na izostanak odobrenja samog Kongresa.

"Ofenzivna vojna akcija bez odobrenja Kongresa nije u skladu s ustavom, osim u izvanrednim okolnostima. Kongres mora biti u potpunosti informiran o ovom pitanju što prije", izjavio je senator Tim Kaine. 

"Kongres mora pozivati ovu administraciju na iste standarde kao i ranije administracije te tražiti jasno pravno opravdanje za vojnu akciju, posebno u ratnim zonama kao što je Sirija, gdje Kongres nije eksplicitno odobrio bilo kakvu američku vojnu akciju", izjavio je i senator Chris Murphy. 

Kongresnik Ro Khanna otišao je još dalje i konstatirao da "nema apsolutno nikakvog opravdanja da predsjednik odobri vojni udar koji nije u samoobrani od neposredne prijetnje bez odobrenja Kongresa" te dodao kako se "trebamo izvući s Bliskog istoka, a ne eskalirati". 

"Progovarao sam protiv beskrajnog rata s Trumpom i govorit ću protiv toga i kad imamo demokratskog predsjednika", zaključio je Khanna. 

Bidenova glasnogovornica: Ovo je bila samoobrana u skladu s međunarodnim pravom

Bidenova glasnogovornica Jen Psaki odgovorila je pak da je Biden imao ovlasti narediti ovaj udar kako bi "zaštitio američko osoblje", prema članku 2 američkog ustava, te da se radi o samoobrani koja je u skladu i s međunarodnim pravom, prema članku 51 Povelje Ujedinjenih naroda. 

SAD trenutno drži oko 2500 vojnika u Iraku i oko 900 u Siriji, na teritoriju koji ne kontrolira režim Bašara al-Asada.

"Sirija najoštrije osuđuje američki kukavički napad na područja Deir al-Zor u blizini sirijsko-iračke granice. Američka administracija bi trebala poštivati međunarodni legitimitet, a ne slijediti zakon džungle kao prijašnja administracija", osudilo je sirijsko ministarstvo vanjskih poslova ovaj napad.

>>Izvješće: Izraelska vojska u 2020. pogodila 50 ciljeva u Siriji

I ministarstvo vanjskih poslova Irana, vjernog saveznika sirijskog režima, osudilo je napad kao "nastavak konstantnih napada cionističkih režima na sirijsko tlo". To je pak aluzija na učestale izraelske napade na proiranske milicije u Siriji. Izraelska vojska je u prosincu potvrdila da je pogodila pedesetak ciljeva u Siriji u 2020., a od početka rata u toj zemlji 2011. izvela je više stotina zračnih udara kako bi zaustavila gomilanje proiranskih snaga u blizini svoje granice. Ti su izraelski napadi često bili razorniji za proiranske snage od ovog koji je sad izveo Biden. 

Rusija, druga ključna saveznica čija je vojna intervencija vjerojatno spasila Asadov režim od poraza u devetogodišnjem građanskom ratu, također je kritizirala napade i pozvala na "bezuvjetno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije".

Irak i Sirija kao šahovska ploča na kojoj Iran i SAD pomiču figure

Irak i Sirija su tako još jednom postali poprište posredničkog sukoba između Irana i SAD-a, starih neprijatelja, i to baš kad bi nakon Trumpovog odlaska trebali početi pregovore o obnovi nuklearnog sporazuma kojim bi se zaustavio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

>>Mučenik ili terorist? Tko je zapravo bio moćni general Sulejmani

Tenzije između Washingtona i Teherana dramatično su eskalirale početkom prošle godine, kad je u američkom zračnom udaru ubijen general Kasim Sulejmani, što je također bila odmazda na prethodne napade proiranskih snaga na američke snage u Iraku, pri čemu je ubijen jedan američki kooperant. Iran se tada zarekao na osvetu i izveo novi raketni napad u kojem je ranjeno stotinjak američkih vojnika. 

Po mišljenju CNN-ovog dopisnika s Bliskog istoka, Bena Wedemana, iranski režim je ustvari podijeljen po pitanju odnosa sa SAD-om. Dok umjerenije struje žele obnovu sporazuma, one tvrdokornije, prvenstveno moćna Revolucionarna garda koja je izgradila mrežu paravojnih posrednika od Teherana do Bejruta, pokušava sabotirati nove pregovore ovakvim napadima na američke položaje u regiji.

"Irak je na neki način šahovska ploča na kojoj se ove figure pomiču, oni su na neki način publika sukoba koji se događa u njihovom dvorištu, a o kojem naposljetku nemaju pravo glasa", zaključio je Wedeman.