BOSNA i Hercegovina preuzela je jednogodišnje predsjedanje Strategijom Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), forumom putem kojeg četiri zemlje iz EU i šest izvan Unije surađuju u područjima prometa, zaštite okoliša i turizma. Tom inicijativom proteklih godinu dana je predsjedala Albanija.

Zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić kaže da će njegova zemlja nastaviti raditi na pojedinim temama "da nadogradi što je dosad učinjeno", ali isto tako da se BiH približi članstvu u EU.

"Prioriteti BiH tijekom predsjedanja jadransko-jonskom regijom bit će pitanje mladih, posebno u kontekstu proširenja EU. Taj generacijski cilj je i dalje pred nama, treba ga završiti", rekao je Brkić u razgovoru za Hinu u Tirani, glavnom gradu Albanije, gdje se održava godišnji forum.

"Mladima trebamo ostaviti prostor jadransko-jonske regije, a u konačnici i cijele Europe, kao zaokruženi i integrirani prostor unutar EU. Da se razlike između razvijenih i manje razvijenih dijelova jadransko-jonske regije smanje. Nadam se da ćemo tome pridonijeti", dodao je.

O čemu se radi?

Hrvatska je ušla 2013. godine u EU te je posljednja primljena zemlja u tom bloku od 27 država.

Europska komisija, izvršno tijelo EU, uspostavila je 2014. godine Strategiju za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), kao način približavanja zemalja kandidata i potencijalnih kandidata Europskoj uniji. U sklopu te strategije zemlje koje izlaze na Jadransko i Jonske more, ili se nalaze u njihovom zaleđu, u kojima živi ukupno 70 milijuna ljudi, međusobno surađuju u područjima prometa, zaštite okoliša i turizma.

Pri tome se njihove lokalne i regionalne vlasti, sveučilišta, udruge i kompanije zajednički prijavljuju za projekte financirane novcem iz EU fondova.

"Ljepota ove razine regionalne suradnje je što tu surađuju općine s općinama, gradovi s gradovima, sveučilišta sa sveučilištima, gospodarske komore, asocijacije sajmova i lokalna te državna razina vlasti, gdje Europska komisija prepoznaje da građani s jedne i druge strane granice jadransko-jonske regije trebaju osjetiti benefite", kaže Brkić.

U tom kontekstu je BiH imala više projekata uglavnom u pograničnom dijelu prema Hrvatskoj i Crnoj Gori, a tijekom predsjedanja BiH će nastojati proširiti projekte i na druge dijelove svoje države.

"Naši prioriteti vezani su i uz turizam, zatim uz nametnuto pitanje energetske održivosti zemalja jadransko-jonske regije s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, a također i uz ostala pitanja koja će se po sektorima definirati kroz suradnju među sveučilištima, gospodarskim komorama, regionalnim i lokalnim vlastima", kaže Brkić.

Četiri članice u Tirani na sastanku

Na sastanku u Tirani sudjelovale su četiri članice EU – Hrvatska, Italija, Grčka i Slovenija - te BiH, Albanija, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i San Marino.

Brkić je uvjeren da će idućih godinu dana BiH uspješno predsjedati skupom tih zemalja bez obzira na nesuglasice triju naroda koji žive u njegovoj zemlji.

"Ne očekujem apsolutno nikakve probleme. Želimo da svi u BiH osjete benefite ovog predsjedanja. I Trebinje, i Ljubuški, i Konjic, Sarajevo, Mostar, Banja Luka…Cijela BiH. Da imaju osjećaj tog jadranskog, mediteranskog identiteta", kaže Brkić.

U deklaraciji koju je zajednički usvojilo svih deset zemalja jadransko-jonskog prostora zatraženo je od Europske unije da "što je moguće prije da status kandidata BiH" za ulazak u EU.

"Na nama je da kucamo na vrata EU jer je prošlo 19 godina od kada imamo pisanu potvrdu Europskog vijeća da kada ispunimo uvjete, možemo postati punopravna zemlja članica", napominje Brkić.

"Kandidatski status za BiH je čisto političko pitanje gdje mi vjerujemo da bi EU time pokazala kredibilitet u kontekstu BiH", dodaje.

Brkić smatra da je podjednako važno da se otvore prvi pregovori, odnosno prva međuvladina konferencija sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom, također kandidatima za članstvo.

"Potrebno je pokazati opipljive dokaze da je proces proširenja agilan, aktivan. Da nije zapao u jednu letargiju", naglašava.

"Ta letargija EU po pitanju proširenja ne bi trebala dovesti u pitanje pripada li Europi cijela jedna regija jugoistoka Europe, pogotovo mladi ljudi s kojima mi kroz naše predsjedanje želimo raditi", rekao je.

On smatra da je BiH po "svakom ‘backgroundu’", bio on socijalni, društveni, kulturološki i religijski, dio Europe.

"Samo nismo dio tog političkog institucionalnog dijela EU. I to treba završiti što prije", zaključio je Brkić.