STVARANJE svakog bitcoina stoji oko 17.000 kuna, što znači da jeftina energija postaje sve važnija. Novinar britanskog Independenta Anthony Cuthbertson u norveškom je podzemlju pronašao održivo i ekološko rješenje ovog problema.

Duboko ispod norveške planine stvaraju se bitcoini

Duboko ispod norveške planine, u tunelima dugačkim 28 kilometara smješteno je 15 brodskih kontejnera s računalnom opremom vrijednom milijune dolara. Svaki kontejner svakog dana elektronskim rudarenjem stvara tisuće dolara vrijednu digitalnu valutu. Zajedno s brojnim sličnim pogonima širom svijeta, ovi kontejneri temelj su bitcoin mreže.

Unutar kontejnera temperatura je 45 stupnjeva Celzija, a zvuk ventilatora toliko je jak da čovjek jedva čuje sam sebe dok govori. Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoin nema središnju banku koja bi distribuirala ovu valutu. Umjesto toga, bitcoin ovisi o snazi računalnog procesora koji rješava matematičke probleme i stvara nove jedinice kriptovalute i istodobno bilježi i verificira bilo koju transakciju u blockchainu (lancu blokova).

Kad se bitcoin prvi put pojavio 2009. godine, korišteno je samo nekoliko običnih stolnih računala i bilo je moguće rudariti kriptovalutu i na laptopu. Kako je njegova popularnost rasla, tako je rasla i potrošnja energije. Gotovo 10 godina kasnije, milijuni računala potrebni su da bi podržavali bitcoin i ostalih 2000 kriptovaluta koje su u međuvremenu nastale. Zajedno potroše energije koliko i cijela Irska.

Bitcoin pretvara energiju u novac

"Bitcoin je zapravo monetizacija energije. Pretvara energiju u novac, što znači da su bitcoin-rudari u potrazi za jeftinim, a ne čistim izvorom energije. Nažalost po naš okoliš, većina računala koja rudare bitcoine nalazi se u Kini koja i dalje koristi jeftinu energiju ugljena", objašnjava Hass McCook, inženjer koji već četiri godine proučava utjecaj bitcoina i ostalih kriptovaluta na okoliš.
Znanstvenici tvrde da je svijet došao sasvim blizu ekološke katastrofe. Emisija stakleničkih plinova zbog sve veće potražnje za bitcoinom mogla bi zagrijati Zemlju za više od dva stupnja Celzija u sljedeća dva desetljeća. Podzemni kompleks poput ovog u Norveškoj mogao bi biti rješenje koje će spriječiti katastrofu.

Do 2009. godine norveška je planina skrivala rudnik tradicionalnog tipa. Ovdje su se godišnje vadili milijuni tona minerala olivina. U međuvremenu je rudnik pretvoren u Lefdal Mine Datacentre.

Ono što ovaj rudnik bitcoina čini neobičnim nije samo lokacija

"Cijeli kompleks pokreće ekološki izvor energije. Bilo bi apsurdno rudariti nešto tako moderno sa staromodnim izvorom energije kao što je ugljen. Bitcoin je valuta budućnosti, a obnovljivi izvori nam daju energiju budućnosti. Savršeni spoj", kaže dr. Hajo Dürr iz Northern Bitcoina, frankfurtske kompanije u čijem su vlasništvu kontejneri.

Ispod planine na suprotnoj strani fjorda Nordfjord, nalazi je postrojenje iz koje dolazi energija potrebna za rad Northern Bitcoinova rudnika. Hidrocentrala Askara nalazi se kilometar unutar planine i pokreće ju voda iz ledenjaka. Kroz njene turbine svake sekunde može proći 17.000 litara vode. Vodopadi oko turbina znači da su spremnici puni, a za vlasnike vodopadi znače gubitak energije.

Gledajući položaj Norveške na zemljopisnoj karti, nije odmah uočljivo da se radi s zemlji s drugom najduljom obali na svijetu. Gotovo 58.000 kilometara obale (samo Kanada ima dulju obalu) stvorili su ledenjaci, što znači da se radi o lokaciji idealnoj za iskorištavanje vodene energije. Uz takvo obilje čiste energije nije nimalo čudno da je cijena električne energije u Norveškoj niska.

Obližnji fjord služi i poput hladnjaka

Oko 200 megavat sati električne energije, koliko je potrebno Lefdal Mine Datacentru, u Velikoj Britaniji bilo bi dva i pol puta skuplje. Zato nije čudno da se ovdje sele ne samo proizvođači kriptovaluta, nego i drugi. Tehnološki div IBM odlučio je upravo ovdje preseliti svoje servere koji opslužuju europske korisnike. S obzirom da je kompleks smješten na 50 metara nadmorske visine, u uvjetima kontinuirane temperature od 8 stupnjeva Celzija, kontejneri Northern Bitcoina trebaju bitno manje energije za hlađenje. Obližnji fjord služi i poput hladnjaka, jer ledeno hladna voda koja se koristi u rudniku dodatno snižava troškove. Kompanija je izračunala da proizvodnja svakog bitcoina košta oko 17.000 kuna, što uz trenutačni tečaj od oko 22.000 kuna za jedan bitcoin znači da je profit na svakoj jedinici oko 5000 kuna.

Planinsko okruženje također prigušuje buku rudničkih ventilatora, što uopće nije nevažno kako se čini. U nekoliko stotina kilometara udaljenom Oslu sličan je rudnik izazvao bijes susjeda. Jedan je Norvežanin, iznerviran neprekidnom bukom hladnjaka, čak poslao prijetnju da je u kompleks postavio bombu. Zvukovi koji nastaju u proizvodnji kriptovaluta nedavno su rezultirali otkrivanjem ilegalnog rudnika u Kini. Naime, učitelji jedne škole u provinciji Hunan bili su zabrinuti neprekidnom bukom koja je čak i tijekom noći dolazila iz kompjuterske učionice. Pokazalo se da je ravnatelj škole rudario kriptovalute i školi priskrbio račun za struju od 15.000 kuna.

U listopadu je sud u provinciji Shanxi osudio prekršitelja na tri godine zatvora zato što je iz željezničke mreže ukrao struju vrijednu gotovo 100.000 kuna. Trebala mu je za rudarenje kriptovaluta. Kina pokušava smanjiti rudarenje, pa su vlasti prošlog ljeta upozorile elektrodistributerske tvrtke da su dužne smjesta zatvoriti sve ilegalne rudnike kriptovaluta. Međutim, sve dok cijena električne energije u Kini otprilike dvostruko manja nego u zapadnoj Europi, teško da će biti bilo kakvih promjena.

Rudarenje bitcoina dodatno je opteretilo kineski energetski sustav

Predsjednik uprave AngloPacific Groupa, Julian Treger, predložio je kompromisno rješenje za problem kineske emisije stakleničkih plinova, koje je nazvao "čisti ugljen".

"Rudarenje bitcoina dodatno je opteretilo kineski energetski sustav upravo u vrijeme dok kineske vlasti pokušavaju riješiti problem zagađenja iz elektrana na ugljen. Zemlje u razvoju neće odustati od jeftine energije, ali naš odgovor može biti "čisti ugljen", manje štetan po okoliš, a i dalje jeftiniji od obnovljivih izvora energije", kaže Treger.

S obzirom na ogromnu potrebu za energijom, takva polovična rješenja vjerojatno neće zainteresirati proizvođače kriptovaluta. Njihova je jedina misao vodilja kako pronaći što je moguće jeftiniji energiju. U travnju je jedna australska kompanija najavila ponovno otvaranje stare termoelektrane na ugljen kako bi zadovoljila potrebe lokalnih rudara kriptovaluta.

Kad je prije desetak godina osoba koja se krije iza pseudonima Satoshi Nakamoto kreirala bitcoin, u prvom bloku bitcoina nalazila se kodirana poruka: "Kancelar je blizu drugog spašavanja banaka". U to vrijeme svijet se borio s najtežoj financijskom krizom od 1929. godine, a bitcoin je nudio rješenja kao sredstvo plaćanja izvan dosega banaka i vlada. Kao decentralizirana digitalna valuta, bitcoin je imun na pritiske i hirove financijskih institucija.

Hass McCook vjeruje da će se rudari i dalje odupirati bilo kakvoj pokušaju kontrole i regulacije, te da će na kraju slobodno tržište ipak pobijediti.
"Ako ljudi nešto zaista žele, u konačnici će pronaći način da to i dobiju. Rudari će se uvijek nekako snaći. Čim skandinavska energija postane jeftinija od kineskog ugljena, proizvodnja će se masovno seliti na sjever Europe", tvrdi McCook.

Srećom po okoliš, sve ukazuje da se cijena energije iz obnovljivih izvora kreće u dobrom smjeru. Procjenjuje se da će za otprilike dvije godine, zbog tehnoloških inovacija i golemih investicija, energija iz obnovljivih izvora postati jeftinija od one iz fosilnih goriva. No, čini se da će se proizvodnja kriptovaluta i dalje oslanjati na rudarenje u Kini. Vjerojatno je i da će kriptovalute biti sve prihvaćenije i da će uskoro postati naša svakodnevica, kao što su perilice suđa ili digitalne knjige.

Informacijske tehnologije, uključujući i rudarenje kriptovaluta, postaje energetski sve efikasnije

"Rast vrijednosti kriptovaluta zasad je nepredvidljiv, ali znamo da energetski sektor globalno polako napušta fosilna goriva i da informacijske tehnologije, uključujući i rudarenje kriptovaluta, postaje energetski sve efikasnije", kaže profesor Eric Masanet koji se bavi održivim energetskih razvojem na američkom Sveučilištu Northwestern.

Hoće li bitcoin i dalje biti veliki potrošač energije i za nekoliko godina, trenutačno je teško procijeniti. Trenutačno bitcoin vrijedi manje od četvrtine svoje vrijednosti od prije godinu dana. Zbog toga deseci rudarskih pogona u Kini i SAD-u posljednjih mjeseci zatvoreni, a nedavna najava norveške vlade da će ukinuti subvencioniranu cijenu struje za rudnike bitcoina mogla bi narušiti profitabilnost kompanija kao što je Northern Bitcoin.

Bude li cijena bitcoina i dalje padala, rudnici će širom svijeta i dalje biti zatvarani. Količina energije koju rudnici troše također će se smanjiti i utjecaj bitcoina na okoliš više neće biti toliko važan.

Buka koja dopire iz kontejnera u Lefdalu podnošljiva je tek nakratko. U povijesti novca, razdoblje u kojem proizvodnja bitcoina zahtijeva velike količine energije vjerojatno će također biti kratko.

Potencijal koji nosi ova industrija nosi, traži dugoročna energetska rješenja. Kontejneri u norveškim planinama možda su mali dio rješenja, a pitanja koja otvara industrija kriptovaluta su golema.