GOST Novog dana N1 televizije je bio bivši ministar financija u vladi SDP-a Boris Lalovac. Kaže da je predviđeni pad prognoziran ako ne bude novog vala epidemije. Ponovno je upozorio na preveliku oslonjenost gospodarstva na turizam. Ističe da je ekonomija psihologija i zato treba vratiti povjerenje potrošača i izbore održati na jesen.

"Pad preko devet posto je jako veliki iznos pada gospodarske aktivnosti. U 40 dana zatvorene ekonomije 40 milijardi kuna rupe u gospodarstvu, a rast od 7 posto u 2021. znači da smo našli cjepivo za virus pa ćemo vidjeti kako će to ići. Ovaj pad od devet posto je samo za prvi dio godine, a ne za jesen kada bi se virus mogao ponovno vratiti", kaže Boris Lalovac.

Preko 17 milijardi kuna godišnje je u Hrvatsku dolazilo iz inozemstva putem bankovnih doznaka što su ljudi koji rade vani slali obiteljima, a i to se predviđa da će pasti. U usporedbi s 2008. kaže da je jedina olakotna okolnost što smo članica Europske unije pa lakše dolazimo do novca i imamo pristup europskim fondovima. Dodaje da je u ovakvim krizama jasno da je bolje biti i u eurozoni.

Pohvalio je HNB na promptnoj reakciji jer je ubrizgala u gospodarstvo 20 milijardi kuna. Nije dobro da je veći dio novca otišao u krpanje rupa u proračunu, a manji gospodarstvu.

"Gospodarstvenici će teško do likvidnosti"

"Država se uvijek može zadužiti, ali gospodarstvenici će teško moći doći do likvidnosti", upozorava i dodaje da HNB ipak ne može beskrajno upumpavati novac.

Kaže da je 28 milijardi kuna kredita u moratorijima i da će najveći teret podnijeti građani jer će država zadnju plaću putem mjere Očuvanje radnih mjesta isplatiti u lipnju za svibanj, a onda slijede pravi problemi.

Lalovac ponavlja da je cijela hrvatska ekonomija posložena na usluge i najveći dio platne bilance čini izvoz usluga, od PDV-a najviše prihoda dolazi tijekom ljetnih mjeseci. Kaže da su procjene o najvećem padu izuzev Grčke upravo zbog oslonjenosti na turizam.

Na pitanje je li kriza vrijeme za pokretanje reformskih procesa kaže da ove godine ne treba jako rezati i čim se vratimo na pozitivne stope rasta onda se hitno treba krenuti u reforme pa među njima i reforme javnog sektora.

"Dok imate strmoglavi pad, nitko vam neće savjetovati da režete jer bi se recesija mogla produžiti na 2021. Treba vratiti povjerenje potrošača. Ekonomija nije ništa drugo nego psihologija.

Ako građanima kažete da će biti još teže na jesen, destimulirate potrošnju jer građani neće ići kupovati trajna dobra ako znaju da će za dva, tri mjeseca doći virus. Moramo vratiti povjerenje potrošača i naučiti živjeti s virusom."

Oko izbora u ljeto kaže da mu je neozbiljno da imamo tehničku vladu tijekom ljetnih mjeseci dok se možda može i nešto pomoći gospodarstvu, a neće se moći jer nećemo imati sabor, a prava vlada mogla bi se konstituirati tek u rujnu pa gubimo dragocjeno vrijeme. Zato smatra da se treba pričekati s izborima do rujna.

Kaže da u svim zemljama traje rasprava kako pokrenuti ekonomiju i smatra da će, i ako dođe do drugog vala, mjere morati biti drugačije jer nema zemlje koja može izdržati još jedno takvo zaključavanje.