U CRNOJ GORI se 30. kolovoza održavaju parlamentarni izbori na kojima stranka Mila Đukanovića želi produžiti svoju 30-godišnju vladavinu. Opozicija polaže nade u to da su prosvjedi zbog crkvenog zakona oslabili vlast, piše DW.

Građani Crne Gore 30. kolovoza izlaze na jedanaeste parlamentarne izbore od pada komunizma i pete od obnove neovisnosti 2006. godine. Za razliku od drugih država Balkana, koje su tijekom posljednjih 30 godina iskusile jednu ili više smjena vlasti, Crna Gora ostaje jedina zemlja u ovom dijelu Europe koja ima višedesetljetnu dominaciju jedne stranke - Demokratske partije socijalista (DPS) - i njezinog lidera, predsjednika države Mila Đukanovića.

Koji su glavni igrači na izborima?

DPS na izbore ide samostalno a kasnije se nadi podršci manje vladajuće stranke Socijaldemokrata (SD) i manjinskih stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su njihovi tradicionalni partneri. Listu najjače stranke predvodi aktualni premijer Duško Marković.

Na suprotnoj strani su četiri oporbena bloka i to dvije veće koalicije - jedna okupljena oko dominantno prosrpskog Demokratskog fronta i druga koju predvode Demokrati te procrnogorske Socijaldemokratska partija (SDP) i URA.

Izbori se održavaju u jeku epidemije koronavirusa, ali i nakon velikog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gorioko spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je doveo do višemjesečnih prosvjednih molitvenih povorki (litija) SPC-a po ulicama crnogorskih gradova, a koje je podržao najveći dio oporbe, ali i ogroman broj građana. Iz DPS-a su već poručili da su ovi izbori ponovno sudbinski i da se na njima brani suverenitet Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma koji se ocrtava i u SPC-u, dok i u oporbi tvrde da su izbori sudbinski - ali za obranu crkve i njezinih svetinja.

Politički analitičar Boris Marić kaže za DW da će rezultat izbora ovisiti o više čimbenika među kojima je i izlaznost, za koju očekuje da će biti manja zbog epidemije. Do sada je, u pravilu, manja izlaznost omogućavala lagane pobjede DPS-u, ali kada je bila preko 70 posto, vlast bi pobjeđivala, ali s malom razlikom i oporba je imala neku šansu.

"I ovoga puta ćemo imati malu razliku za jednu stranu", tvrdi Marić.

S druge strane, novinarka političke redakcije lista Vijesti Biljana Matijašević smatra da veće šanse za pobjedu ima vlast jer, kako kaže, obilato koristi institucionalnu prednost i državne resurse zloupotrebljava u izborne svrhe, pa tako dužnosnici, predvođeni premijerom Markovićem, posljednjih dana otvaraju sve što se može otvoriti.

"Značajna prednost za vlast je i kontrola nad biračkim popisom u kojem, prema analizama, ima fantoma pa je omogućeno glasanje značajnom broju ljudi koji odavno ne žive u Crnoj Gori", kaže Matijašević za DW.

I ona, poput Marića, vjeruje da će konačan rezultat dosta ovisiti o izlaznosti, jer će neki glasači zbog straha od koronavirusa ostati kod kuće.

"Ipak, to će mahom biti glasači oporbe i neopredijeljeni jer birači DPS-a su većinom disciplinirani, odnosno za svakog njihovog glasača je zadužen netko iz izbornog stožera, da ga opomene kad i za koga treba glasati. Također, DPS će ponovo koristiti oprobane metode kao što su zastrašivanje, obećanja, podjele pomoći...", kaže Matijašević.

Marić ima nešto drugačije mišljenje.

"Vjerujem da DPS neće uspjeti dovesti na birališta baš sve svoje birače. Tu prije svega mislim na birače iz dijaspore, jer su i dalje zatvorene neke granice zbog virusa, zatim starije stanovništvo koje se boji zaraze te dio birača koji je razočaran sukobom s crkvom. Iako se tu radi o nekoliko postotaka, to može biti važno za krajnji rezultat", kaže Marić.

Politički odjeci litija

Marić upozorava i da će rezultat itekako ovisiti o tome koliko će DPS sanirati političku štetu koju je imao zbog litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Veliki dio naroda je, konstatira, loše reagirao na taj zakon i to je za DPS jedna nova situacija koju moraju amortizirati jer su zbog toga izgubili dio biračkog tijela. DF i Demokrati sa svojim partnerima, po nekim istraživanjima, zajedno imaju oko 40 posto.

"Taj blok se ukrupnio do mjere da ne može biti rasipanja glasova na toj strani i oni će izvući iz sebe maksimum u datim okolnostima. S druge strane, DPS je sam uvijek bio na 40 posto, ali je vjerojatno izgubio nekoliko postotaka zbog litija. Ipak, s njima tradicionalno idu manjinske stranke i to je još nekoliko postotaka."

Tako da bi konačan ishod, računa Marić, mogao ovisiti o rezultatu građanskih stranaka SDP-a i URE:

"Ako obje uđu u parlament, mislim da će DPS-u biti teže da zadrži vlast, ali ako neka ostane ispod praga od 3 posto, šanse im se povećavaju".

I Matijašević smatra da značajan broj birača DPS-a ne podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ali je sada pitanje hoće li prevladati njihovo nezadovoljstvo ili strah od gubitka svog ili radnog mjesta nekoga od članova obitelji.

"Mislim da će svakako rezultat DPS-a biti slabiji nego na prethodnim izborima", kaže ona, dodajući da su litije ojačale koaliciju oko DF-a, tako da će neopredijeljeni birači, koji su i vjernici, sada dati glas DF-u, koji će tradicionalno dobiti i "srpske" glasove. Bolji rezultat predviđa i Demokratima.

S druge strane, Marić kaže da DPS nikada ne treba podcjenjivati.

"Iako će 'energija litija' doprinijeti većoj mobilizaciji oporbenih birača, DPS je dominantna crnogorska stranka koja drži pod kontrolom državne institucije i već se vidi da se u kampanji ne libe od maksimalne zlouporabe državnih resursa. To će biti adut na koji će igrati kako bi maksimalno nadomjestili štetu od litija", smatra Marić.

Hoće li oporba, ako izgubi, priznati poraz?

Oporba je ušla u izbornu trku iako je dugo prijetila bojkotom tvrdeći da su uvjeti za izbore nepošteni i da daju veliku prednost DPS-u. Nakon prošlih izbora nisu čestitali vladajućoj stranci na pobjedi niti priznali rezultate.

"Nerealno je očekivati da će ovi izbori biti fer, imajući u vidu litije, neuspješnu reformu izbornog zakonodavstva, korištenje koronavirusa za zabranu okupljanja, uhićenja zbog navodnog kršenja mjera protiv zaraze", smatra Matijašević.

S druge strane, Marić kaže da je oporba imala četiri godine da dođe do fer uvjeta za izbore, ali da sa nikad nisu složili oko zajedničke strategije.

"Parcijalno su i na kraju neuspješno pregovarali s vlašću, prijetili su bojkotom i sada izlaze na izbore iako su, po mom mišljenju, uvjeti gori nego 2016. godine. Svojim pristankom da izađe na izbore, oporba ih je ovoga puta do kraja legitimirala i sva priča o neregularnosti izbora neće imati potrebnu težinu, i ako bude istinita", zaključuje Marić.

Matijašević, pak, upozorava da će pobjednik na izborima, tko god to bio, suočiti s velikim problemima zbog ekonomske krize uslijed koronavirusa.

"Morat će vidjeti kako i gdje nabaviti novac za servisiranje budžeta, kako spriječiti zatvaranje poduzeća i gubitak radnih mjesta, kako sanirati velike gubitke u turizmu", zaključila je Matijašević.