"Blokada fakulteta nije legitimna i odgovorni su je dužni spriječiti"

"Blokada fakulteta nije legitimna i odgovorni su je dužni spriječiti"

REKTORSKI zbor svojim je odlukama neugodno iznenadio studente zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji već 13 dana blokiraju taj fakultet, u borbi za svoje pravo na besplatan studij.

Nastavak blokade izglasan je još jučer, o čemu su studenti obavijestili medije na održanoj konferenciji za novinare. Njihova peticija za besplatno studiranje dosad je skupila 40.000 potpisa.

Obrušili su se na Rektorski zbor, okarakteriziravši ga kao najobičnijeg izvršitelja naputaka ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Dragana Primorca. Na današnjoj konferenciji za novinare studenti su ponovili da će prekinuti blokadu kad i ako od ministra Primorca dobiju jamstvo da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni. No, također su istaknuli kako su spremni provoditi blokadu koliko god je potrebno.

"Ukoliko dođe do bilo kakve represije nad studentima, mi ćemo provoditi pasivni otpor. Sjest ćemo na pod i čekati da nas odnesu vani. Ali, s naše strane nikakvih incidenata neće biti, jer to nisu naše metode", kažu studenti i poručuju da oni provode civilizirani prosvjed za obranu stečenih prava.

Podrška ne jenjava

Studenti tvrde kako odluka Senata o obustavi blokade ne utječe na podršku koju dobivaju, ne samo od drugih fakulteta, poput Fakulteta političkih znanosti, odnosno njegovih studenata, već i od običnih građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina zagrebačkih fakulteta sutra će održati sjednice vijeća, a na dekanima fakulteta i fakultetskim vijećima je da provedu obvezujuću odluku Senata o obustavi blokade i uspostavi redovne nastave.

Bjeliš: Blokada nije legitimna

Rektor Sveučilišta u Zagrebu novinarima je danas poslao odgovor na otvoreno pismo CMS-a i ostalih nevladinih udruga, u kojem je blokadu fakulteta proglasio nelegitimnom, te dodao da studentski plenumi nisu dio sveučilišne demokracije.

"Blokade fakulteta nisu legitimni oblik mirnog prosvjeda jer se njima anuliraju akademska prava drugih, a odgovorni za rad fakulteta sprečavaju se u zadaćama ispunjavanja ugovornih obveza prema pojedinim članovima akademske zajednice. Stoga su takve pokušaje blokade odgovorni dužni spriječiti", navodi Bjeliš, referirajući se na događaje na Hrvatskim studijima. Bjeliš u svom pismu također navodi kako plenumi mogu biti mjesta rasprava kao izraz akademskog djelovanja, ali odluke koji se na njima donose mogu biti formulirane isključivo kao prijedlozi. "Plenumi nisu dio sveučilišne demokracije", tvrdi Bjeliš.

Pravo na zagovaranje blokade kao izražavanja stava nije upitno, no međutim, pokušaj provedbe blokade nema uporišta ni u općoj, niti u sveučilišnoj legislativi.  Stoga, ulaz u zgradu Hrvatskih studija nije zapriječen zbog 'uvjerenja o besplatnom školstvu', već zbog jasno najavljene namjere o blokadi. Nadalje, u građanskim (dakle ne unutar-sveučilišnim) prosvjedima ne može se narušavati odvijanje bilo koje javne djelatnosti, pa niti visokoobrazovne, bez unaprijed dobivene dozvole nadležnih državnih tijela", kaže Bjeliš te zaključuje kako blokada nastave predstavlja narušavanje sveučilišnog rada "pa je stoga čin koji ima represivne posljedice prema drugim članovima akademske zajednice".

K.S./P.V.
Foto: Jakov Prkić/CROPIX

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara